Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma je odbacilo sve žalbe koje je uputila Mladićeva obrana. Istovremeno je odbijena i žalba tužiteljstva da Ratko Mladić bude osuđen za genocid i u šest općina u BiH. Kako je javljeno novinarima, presuda je identična prvostupanjskoj.

Odbijene Mladićeve žalbe

Povodom žalbe Mladića da je sud u prvostupanjskoj presudi načinio više grešaka kada je zaključio da je udruženi zločinački poduhvat (UZP) postojao, zaključeno je da Mladić nije pokazao da je prvostupanjsko veće pogriješilo, uz suprotno mišljenje sudije Nijambe. Dodali su da ono nije pogriješilo ni prilikom ocjenjivanja dokaza za koje on tvrdi da su oslobađajući.

Povodom žalbe Mladića zbog prava na pravedno suđenje, predsjedavajuća Žalbenog vijeća je rekla da je ono, uz suprotno mišljenje jednog sudije, odbilo osnove žalbe.

Kada je riječ o udruženom zločinačkom poduhvatu u vezi s opsadom Sarajeva i kampanjom snajperskog djelovanja i granatiranja, Vijeće je utvrdilo, uz suprotno mišljenje sudije Nijambe, da je Mladić dijelio namjeru da sudjeluje u ostvarivanju zajedničkog cilja u vezi sa Sarajevom te da je tome doprinijeo.

Zaključeno je i da su genocid, protjerivanja i ubojstva postali dodatna sredstva sa ostvarenje UZP u vezi sa Srebrenicom. Presuđeno je da je Mladić dijelio namjeru da se i tamo ostvari zajednički cilj u vezi UZP.

Žalbeno Vijeće, uz suprotno mišljenje sudije Nijambe, smatra da je neuvjerljiva tvrdnja da je Mladić djelovao na premještanju civila iz humanitarnih razloga.

Vijećem je predsjedavala sutkinja Priska Matimba Nijambe iz Zambije. Članovi Vijeća su suci Mustafa El Baž iz Alžira, Aminata Engum iz Gambije, Elizabet Ibanda-Nahamija iz Ugande i Sejmor Penton sa Jamajke.

Kratka povijest procesa

Prva optužnica protiv Mladića podignuta je u Haškom tribunalu još u studenom 1995. godine. Međutim optuženi je bio u bijegu i krio se sve do svibnja 2011. kada su ga u Lazarevu kod Zrenjanina uhapsile vlasti Srbije i izručile Haškom tribunalu.

Suđenje je počelo 2012. i trajalo je 530 dana. Prvostupanjsko vijeće, kojem je predsjedavao nizozemski sudac Alphons Orie, osudilo ga je na doživotni zatvor. Govoreći o točci optužnice kojom se Mladića tereti za genocid u Srebrenici, predsjedavajući sudija Orie je rekao da je „Vijeće ustvrdilo da su pripadnici Vojske Republike Srpske namjeravali uništiti bosanske muslimane koji su činili dio zaštićene grupe".

U studenom 2017. je Haški tribunal prvostupanjski osudio Mladića na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida u Srebrenici u ljeto 1995. godine, progona Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, teroriziranja civila tijekom četvorogodišnje opsada Sarajeva te uzimanja pripadnika mirovne misije Ujedinjenih naroda kao talaca.

Prvostupanjskom presudom Mladić je proglašen krivim za deset od jedanaest točaka optužnice. Oslobođen je jedino krivice za genocid u općinama Prijedor, Sanski Most, Ključ, Kotor Varoš, Foča i Vlasenica 1992. godine.

Bilo je to posljednje suđenje u Haškom tribunalu na kojem je izrečena presuda. Posljednjeg dana 2017. Haški tribunal je prestao s radom, a njegove nadležnosti i preostala suđenja preuzeo je Mehanizam za međunarodne krivične sudove.

dr,džs,beta,dpa