Kijev je negirao svoju umiješanost u oštećenja dva plinovoda Sjevernog toka nakon što su novinari u Njemačkoj i Sjedinjenim Državama objavili podatke prema kojima tragovi diverzije vode u Ukrajinu.

Ukrajina „naravno nema ništa s udarima na Sjeverni tok", rekao je novinarima Mihajlo Podoljak, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog. Kako je dodao, „nema dokaza da su ukrajinski službenici ili vojnici sudjelovali u ovoj operaciji ili poslali osobe koje su radile u njihovo ime".

Jahta, ronioci i liječnica

Prema pisanju njemačkog javnog servisa ARD i tjednika Die Zeit, njemački istražitelji još nemaju čvrste dokaze u rukama, ali vjeruju da tragovi vode u Ukrajinu.

Kako se navodi, istražitelji su identificirali plovilo korišteno za sabotažu. U pitanju je jahta koju je unajmila tvrtka sa sjedištem u Poljskoj, a koja pripada dvojici Ukrajinaca.

Istražitelji vjeruju da se posada sastojala od šest osoba: kapetana, dva ronioca, dva pomoćnika i jedne liječnice. Njihov identitet i nacionalnost nisu još poznati, ali se tvrdi da su koristili krivotvorene putovnice pomoću kojih su unajmili jahtu.

Kako se navodi, jahta je isplovila 6. rujna iz Rostocka, a oprema za diverziju je u tamošnju luku dopremljena ranije jednim vozilom. Jahta je narednih dana lokalizirana i u njemačkoj luci Wieck, kao i na minijaturnom danskom otoku Christianso u blizini mjesta na kojem su se dogodile eksplozije.

Kako se vjeruje, ronioci su postavili eksploziv na osamdeset metara dubine. Istražitelji su, kako navode mediji, pronašli tragove eksploziva u jahti kada je vraćena u Poljsku.

Amerikanci isto sumnjaju na Ukrajince

U izvještaju njemačkih medija se navodi da je „jedna zapadna tajna služba“ još prošle jeseni europskim partnerima dala informacije o tome da bi iza eksplozije mogli stajati ukrajinski diverzanti.

Iako se to izričito ne navodi, podaci se poklapaju s novim izvještajem New York Timesa. Taj list je, pozivajući se na izvore u Washingtonu, naveo da američke službe također vjeruju da su počinitelji Ukrajinci – ali da oni izgleda nisu radili u dosluhu sa službenim Kijevom.

U obavještajnim krugovima se navodno razmatra i mogućnost da je u pitanju bila takozvana „False Flag" operacija, to jest, da su pravi počinitelji htjeli stvoriti dojam da tragovi vode u Ukrajinu. Ali, kako navode mediji, ni za tu teoriju nema dokaza.

Njemačko Državno odvjetništvo nije komentiralo saznanja medija. U Vladi je novinarima rečeno da je istraga u toku, kako u Njemačkoj, tako i u Švedskoj i Danskoj u čijim vodama se dogodila sabotaža.

Početkom veljače je legendarni američki novinar Seymour Hersh objavio tvrdnje jednog neimenovanog izvora da su eksploziv postavili američki vojni ronioci u suradnji s Norvežanima. Prema tom izvoru, bombe su postavljene pod okriljem vojne vježbe NATO-a u tim vodama prošlog ljeta, a potom daljinski aktivirane.

Bijela kuća i drugi američki dužnosnici odbacili su Hershovo pisanje kao „kompletnu izmišljotinu".

Plinovod izvan funkcije

U više eksplozija nadomak danskog otoka Bornholm krajem rujna uništene su tri od četiri cijevi plinovoda Sjeverni tok 1 i 2. Plinovodi dugi preko 1.200 kilometara ispod Baltičkog mora direktno su povezivali Rusiju i Njemačku, svaki s godišnjim kapacitetom od 55 milijardi kubika plina. Još prije diverzije je Rusija najprije smanjila, a potom obustavila isporuku plina Njemačkoj.

Posebno je izgradnja Sjevernog toka 2 godinama bila predmet spora njemačkih vlasti sa zapadnim partnerima poput SAD-a i Poljske. Amerikanci su čak prijetili sankcijama firmama koje sudjeluju u gradnji, ali je vlada Angele Merkel izgradnju ipak privela kraju.

Doduše, tim Sjevernim tokom 2 plin nikada nije ni potekao – a onda je došla ruska invazija na Ukrajinu.

Njemačka se u međuvremenu okrenula skupljem tekućem plinu i drugim izvorima energije. Gradi se ili planira ukupno osam LNG platformi za ukapljeni zemni plin. Prije ruske agresije Njemačka nije imala nijednu takvu platformu.

nr (ard, zeit, nyt, dw)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu