Hrvatski mediji obljetnicu prate kao državni praznik: obilježavaju se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, uz 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja kojom su, i oko ovog pitanja u Hrvatskoj vlada suglasje, okupirani teritoriji Hrvatske oslobođeni od pobunjeničke okupacije. 

No ove godine obilježavanje se odvija u sjeni nesuglasica između Vlade i Ureda predsjednika i prije svega zbog toga što je predsjednik zabranio sudjelovanje hrvatskih vojnika na vojnom mimohodu u Parizu, a načelnik Glavnog stožera koji je poslušao tu zapovijed izgubio je povjerenje Vlade. Središnja svečanost održava se 5. kolovoza u Kninu a više se upozorava na mjere predostrožnosti zbog velikih vrućina koje ovih dana vladaju Hrvatskom.

Vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), iskoristila je i priliku da kritizira gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića iz pokreta Možemo! da glavni zagrebački trg na Dan pobjede ne krasi niti jedna jedina hrvatska zastava. Što je potom Možemo! opovrgnuo.

Srbija: dan žalosti i "etničkog čišćenja"

Srpski mediji koriste posve drukčiju terminologiju: govori se o "najvećem zločinu etničkog čišćenja poslije Drugog svjetskog rata", pri čemu je za samo 48 sati područje bivše Republike Srpske Krajine bilo "etnički očišćeno", uz oko 2.000 ubijenih ili nestalih Srba i više od 220.000 prognanih. Podaci centra "Veritas" govore o istim brojkama, opisujući to kao najveći egzodus civilnog stanovništva u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Neki tekstovi otvoreno prenose i rusku perspektivu: rusko veleposlanstvo u Beogradu priopćilo je da je Oluja postala "jedna od najtragičnijih stranica novije povijesti Balkana", uz optužbe da posebnu odgovornost snose NATO i EU.

Republika Srpska: zajedničko obilježavanje sa Srbijom

Iz BiH dolazi slika podijeljenog društva: Srbija i Republika Srpska već godinama zajednički organiziraju"Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe", a ovogodišnja ceremonija održana je 4. kolovoza u Mrkonjić Gradu. Dio izvještavanja povezuje Oluju s kasnijom operacijom "Maestral" u BiH, tvrdeći da su hrvatske i "muslimanske" snage ubile dodatnih 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika.

Zanimljiv je i glas umjerenije analitike unutar bosanskoheregovačkog medijskog prostora: hrvatski analitičar Davor Đenero iznio je stav da i Hrvatska i BiH griješe jer godišnje obilježavanje Oluje ne insistira dovoljno na širem kontekstu operacije, uključujući Splitsku deklaraciju.

Riječ je o dokumentu koji su 22. srpnja 1995. potpisali hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik BiH Alija Izetbegović. Njime je Oružanim snagama RH omogućeno korištenje teritorija BiH u svrhu zajedničke borbe protiv vojske Republike Srpske.