Do studenog 2022. u Njemačkoj je bilo službeno registrirano oko 1,02 milijuna izbjeglica iz Ukrajine, objavio je Središnji registar stranaca (AZR). Oko 35% izbjeglica su djeca i osobe mlađe od 18 godina, većinom se radi o učenicima osnovnoškolske dobi. A za njih vrijedi obveza pohađanja škole, za njih se dakle mora organizirati nastava.

Natalia Roesler iz Savezne roditeljske mreže migrantskih organizacija sretna je zbog obveze pohađanja škole. U samom početku, nakon dolaska u Njemačku, većina izbjeglica se nadala da će se brzo moći vratiti svojim kućama. „Bili su uzbuđeni i sjedili takoreći na spakiranim koferima, spremni za povratak, tada nije bila baš izražena spremnost da djecu dragovoljno pošalju u neku njemačku školu“, opisuje Roesler svoja iskustva. Osim toga, izbjeglička djeca su mogla nastaviti pratiti ukrajinsku školsku nastavu, ali samo online. 

Integracija izbjeglica

U međuvremenu ne pohađaju baš svi maloljetni Ukrajinci neku njemačku školu, ali to čini većina, njih oko 201.000. Ministrica obrazovanja savezne zemlje Schleswig-Holstein Karin Prien govori o „sjajnom uspjehu integracije“. U brojnim je mjestima prihvat ukrajinske djece obavljen „relativno bešumno“, kaže političarka CDU-a koja se trenutno nalazi na čelu KMK (Kultusministerkonferenz), tijela koje čine ministrice i ministri obrazovanja svih 16 saveznih njemačkih zemalja. Oni koordiniraju njemačko školstvo. Obrazovanje je naime jedno od onih područja za koja su u Njemačkoj nadležne savezne zemlje, a ne savezna vlada u Berlinu.

U Njemačkoj zato ne postoje jedinstvena i obvezujuća pravila o tome kako bi trebala izgledati nastava za izbjeglice iz Ukrajine. To ovisi o mjestu stanovanja – odnosno ovisno o tome gdje netko živi, djeca iz Ukrajine bivaju integrirana u normalne školske razrede ili pak završe u posebnim, takozvanim „razredima dobrodošlice", u kojima se pripremaju za pohađanje redovne nastave. Kada dovoljno dobro nauče njemački jezik, onda mogu prijeći u regularni nastavni pogon. Ali postoje i savezne zemlje u kojima ukrajinska djeca provedu i do godinu dana u tim odvojenim “pripremnim" razredima.

Ukrajincima je sve to ponekad teško razumjeti, kaže Natalia Roesler. "Za neke je roditelje pravi šok kada shvate da u Njemačkoj postoji 16 različitih sustava.“

Kritike na račun „razreda dobrodošlice“

U Ukrajini je njemački, uz engleski, jedan od glavnih stranih jezika koje se uči u školama. I svejedno je jezična barijera ponekad znatna. Na prvi pogled se može učiniti da ima smisla u tome da se djecu i mlade najprije podučava odvojeno, u „razredima dobrodošlice“, gdje oni uče njemački.

No, stručnjaci koji se bave obrazovanjem opovrgavaju tu tezu. Jezična nastava je doduše važna, ali separacija migranata unutar neke škole u praksi ima više negativnih nego pozitivnih učinaka, kaže Juliane Karakayali, profesorica sociologije na Evangeličkoj visokoj školi u Berlinu. Razredi dobrodošlice su, kaže ona, paralelni sustav koji nije „uvezan“ u regularni školski sustav, sustav koji stigmatizira učenike. Zahvaljujući činjenici da ne postoje etablirani školski programi za te razrede, u praksi samo o nastavnom osoblju ovisi što će djeca doista (na)učiti, dodaje Karakayali.

Iskustvo iz prve ruke

Sarah, učiteljica koji radi u osnovnoj školi u Baden-Württembergu, i koja ne želi da se objavi njezino puno ime, podržava tu kritiku. „Mi nemamo zadane norme o tome kako bi trebali održavati nastavu", kaže ova 27-godišnjakinja u razgovoru za DW.

Od početka aktualne školske godine u rujnu 2022. ona je najprije podučavala ukrajinsku djecu staru između šest i 12 godina u jednom zajedničkom razredu. „U našoj školi smo imali još jedan drugi pripremni razred s djecom koja govore arapski ili turski. Ali s obzirom na to da smo imali premalo nastavnog osoblja, mi smo nažalost morali spojiti ta dva razreda."

Brža integracija, ali kako?

Nastava u tim razredima nema puno dodirnih točaka s nastavom koja se odvija u normalnom školskom pogonu. "Sporazumijevam se rukama i nogama i uz pomoć prevoditelja na Googleu“, priča nam Sarah. "Imamo elementarnu nastavu na njemačkom i matematiku – ali tu već postoji znatna razlika u starosnoj dobi učenika.“ I zato učiteljica za svako dijete priprema posebne pakete sa zadaćama, koje onda treba riješiti i predati joj kako bi ih ona pregledala.

Sarah je apsolutno uvjerena u to da bi djeca puno brže i puno bolje učila kada bi, nakon kratkog pripremnog razdoblja u trajanju od dva do tri tjedna, bila integrirana u normalne razrede. "Ovako oni ostaju samo u istom društvu i komuniciraju samo na njihovom jeziku“, kaže ona. Sarah smatra da bi bilo dobro kada bi se zaposlilo ukrajinske učiteljice i učitelje, odnosno kad bi oni u školama podučavali zajedno s njemačkim kolegicama i kolegama.

Slabe plaće…

Oko 3.000 ukrajinskih nastavnica i nastavnika koji su u ovom trenutku zaposleni u njemačkim školama, većinom su angažirani preko slabo plaćenih ugovora, žali se Karakayali. Ni Sarah to ne shvaća. „Pa tu se radi o djeci”, kaže ona. “Mi imamo tako izražen manjak nastavnog osoblja, pa tu bi se morala pronaći fleksibilnija rješenja!”

Stručnjakinja za sektor obrazovanja Juliane Karakayali kaže da bi bilo važno da se ukrajinsku djecu podučava i na njihovom jeziku, po ukrajinskom nastavnom planu i programu. U suprotnom, dodaje ona, prijeti opasnost da izgube vezu sa školskim sustavom u svojoj matičnoj zemlji. Doduše, i dalje je moguće pohađati ukrajinsku školsku nastavu - preko interneta. Ali s vremenom opada spremnost učenika da se, nakon što su preko dana pohađali njemačku nastavu, u popodnevnim satima bave i ukrajinskom školom, tvrdi Karakayali. I to pogotovo kod mladih ljudi koji su već odlučili da žele ostati u Njemačkoj.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu