Sistem senzorske nagibne tehnike koja se primjenjuje na ovim vlakovima nije testiran niti je uputan za ovakav sustav održavanja kakav se ostvaruje od Željezničkih uprava u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini , Srbiji , Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu.

Mi smo za nabavku Talgo vagona tražili homologaciju i ako se radi o prirodnoj nagibnoj tehnologiji koja se primjenjuje i ispituje od 1942. i koja bi bez posebnih ulaganja u infrastrukturu trebala omogućiti povećanje brzina do 25% na ispitanim sekcijama.

U pismu namjere tražena je da se homologacija izvrši od Ljubljane preko Zagreba u Beograd i zatim u Sarajevo i za Ploče. Vlade pokušavaju vršiti sve uštede na testiranju i sam pojam homologacije mnogima nije jasan.

Sada uz primjenu ABS kočne tehnologije i senzorskog mjerenja kočne sile i njen jednak pritisak po svakom točku nije skoro moguće neispravno kočenje. Ali ima tu i brzina (moguće podmazana tračnica) i strojovođa i infrastruktura a mi smo sve to imali kod slične nesreće u Pamukovoj-Turska. Bilo da je tamo TEL1000 ili TEL1200 moći će se izvrsiti stručna analiza kočenja. Ali ako su neispravni senzori nagiba da li se to evidentira to stvarno nisam upoznat.

S poštovanjem, Miroslav Mehmedbašić (BiH)