Za Donalda Trumpa je izbor Mojtabe Khameneija za vrhovnog vođu Irana „greška“. Vodit će, kaže američki predsjednik, još većim problemima iste vrste, a pitanje je koliko će taj vladar „potrajati“, dodao je.

Arapski susjedi Irana bili su znatno suzdržaniji, najprije bez javnih priopćenja. „U zaljevskim prijestolnicama najprije žele steći jasnu sliku“, tumači Sebastian Sons, stručnjak za regiju u think-tanku CARPO u njemačkom Bonnu.

Khamenei važi za nastavljača politike svog oca, kaže Sons, a mnogi ga smatraju još tvrđim zbog bliskosti Revolucionarnoj gardi. No, u arapskim zemljama u pluseve ubrajaju to što mlađeg Khameneija „barem donekle znaju“, pa bi na duži rok mogli održavati kakve-takve odnose s Iranom.

„Niko u Zaljevu ne očekuje temeljnu promjenu kursa Irana“, kaže i Philipp Dienstbier, koji u Jordanu vodi ured Zaklade Konrada Adenauera, bliske njemačkim demokršćanima. „No on (Mojtaba Khamenei) do sada nije imao nijednu političku funkciju pa nitko doista ne zna kako će djelovati.“

Al Kuds al Arabi, list na arapskom koji izlazi u Londonu, bilježi da je u pitanju migracija moći „od dosadašnjeg religijskog establišmenta ka kompleksnom savezu mula, sigurnosnog aparata i vojske“.

Ogorčenje zbog iranskih udara

Zemlje u okruženju – Emirati, Saudijska Arabija i druge – našle su se na udaru iranske odmazde. To će se nastaviti „dokle god je potrebno“, rekao je sada iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči.

Iako Teheran insistira na tome da su na meti američke baze u regiji, širenje sukoba ostavlja traga i u javnom mnijenju susjednih zemalja.

„Kad Iran napada susjede, to čini po logici da je sukob sa susjednim zemljama jednostavniji i jeftiniji nego s udaljenim protivnicima poput Izraela i SAD-a“, piše katarski list Al Arabi al Džadid.

Time se pak zaljevske arapske zemlje još više zbližavaju. „Prijetnja od Irana traži regionalni dogovor“, kaže Dienstbier. Počevši od vrlo praktičnih stvari poput protuzračne obrane.

Ugrožen biznis-model

Mnogo toga je u igri. „Nijedna od zemalja Zaljeva nema interesa da rat potraje", pojašnjava Sons. „Na koncu trpi cijeli poslovni model regije."

To se, kažu sugovornici DW-a, vidjelo u diplomatskim naporima posljednjih godina. Saudijska Arabija je stišala rivalstvo s Iranom, a Oman i Katar su se pojavljivali kao posrednici u pregovorima sa SAD-om.

Ali, sada je to povjerenje narušeno, smatraju stručnjaci, i stvari se neće tako jednostavno vratiti na stanje od prije rata.

„Ta ranija diplomacija od 360 stupnjeva trebala je spriječiti da ova regija postane bojište“, kaže Sons. Sada se pokazalo da taj koncept nije idealan, a novi koncept još nije pronađen.