To se još nije dogodilo u novijoj grčkoj povijesti. U roku od samo tjedan dana u toj se zemlji treba organizirati i provesti referendum s dalekosežnim posljedicama. Kampanja uoči glasovanja potrajati će maksimalno osam dana. To ne samo da je kuriozitet, već je i kršenje grčkog Ustava, smatra stručnjak za državno pravo i političar Evangelos Venizelos. Birači jedva da imaju vremena informirati se o referendumu i izgraditi mišljenje o njemu, kritizira bivši šef socijalista u nacionalnom parlamentu u Ateni. Protuargument vladajuće ljevice: već mjesecima i godinama se u zemlji diskutira o ovoj temi, narod je dakle dovoljno dobro informiran. Zahtjev socijalista za utvrđivanjem protuustavnosti referenduma parlament je odbacio glasovima lijevo-desne koalicije premijera Alexisa Tsiprasa.

„Ovo glasovanje nije ozbiljno pripremljeno“, zaključuje u razgovora za DW Lucas Tsoukalis, predsjednik atenskog Think Tanka ELIAMEP. „Već i tako kratka predreferendumska kampanja nameće ozbiljna ustavno-pravna pitanja.“ Ministar unutarnjih poslova Nikos Voutsis na drugoj strani ne vidi probleme, on jamči: „Ovaj će referendum biti proveden potpuno transparentno i bit će pravovremeno organiziran.“ Nije to laka zadaća za grčku državu. U roku od samo nekoliko dana mora se tiskati oko deset milijuna glasačkih listića, te ih distribuirati na više od 19.000 birališta u cijeloj Grčkoj. Prve isporuke počinju već danas, kako bi listići pravovremeno stigli i na udaljene otoke i regije u provinciji, kaže ministar.

Namjerno nejasno pitanje?

Osim kratkog roka za pripremu referenduma, sporno je i komplicirano pitanje na listiću: Grke se njime pita treba li prihvatiti najnovije prijedloge kreditora? A oni se temelje uglavnom na dvjema studijama koje zajedno obuhvaćaju 34 stranice: „Reforme o okončavanju tekućeg programa“ i „Privremena analiza grčke sposobnosti zaduživanja“.

Atenski stručnjak za ustavno pravo Nikos Alivizatos pretpostavlja da je nejasno formulirano pitanje postavljeno namjerno. “Vlada zna: ako bi pitala izravno treba li Grčka ostati u eurozoni ili ne, onda bi ona sa sigurnošću izgubila referendum. Ali na koncu konca i s ovim pitanjem čini mi se da sve ide u smjeru glasovanja o euru”, pojasnio je pravnik za TV-postaju Skai.

Ministar unutarnjih poslova Voutsis tvrdi da ne želi stati ni na jednu stranu. Kaže da mora biti nepristran na poziciji na kojoj se nalazi. To je, dodaje, i bio jedan od razloga zašto nije sudjelovao na najnovijem prosvjedu pobornika grčkog „ne“ ispred parlamenta u Ateni, kaže on u razgovoru s novinarima. Voutsis je pozvao sve građane da izađu na birališta. Ustav Grčke kaže da je referendum obvezujući ako na njemu sudjeluje najmanje 40% građana s pravom glasa.

Koliko košta referendum?

Sporno je i koliko će koštati planirani referendum. Grčki državni ured za reviziju polazi od svote od oko 110 milijuna eura, ministar Voutsis računa s maksimalno 20 milijuna. Teško je uopće procijeniti stvarne izdatke, jer je posljednji referendum u Grčkoj održan davne 1974. godine. Tada se radilo o ukidanju monarhije nakon pada vojne diktature u razdoblju od 1967. do 1974.

Još jedan kuriozitet koji prati referendum: na listićima je „NE“ na prvom mjestu. „DA“ se nalazi ispod „NE“ – znači da redoslijed nije u skladu s grčkim alfabetom. Osim toga svoj glas ne smije dati više od dva milijuna Grka koji žive u inozemstvu.