Požar u Nacionalnom parku Sutjeska koji je buktio danima progutao je na stotine hektara niskog rastinja, obuhvatio stogodišnju crnogoričnu šumu i ugrozio biološku raznolikost kompletnog područja. Širenje požara zaustavljeno je naporima Helikopterskog servisa Republike Srpske, kasnije i s dva helikoptera Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a na kraju i helikopterima iz Srbije specijaliziranim za gašenje požara.

No obronci Zelengore su gorjeli danima jer se nije reagiralo ranije zbog kompliciranog sustava odlučivanja, entitetske i državne nadležnosti te političke blokade jer se nije u prvi mah dalo odobrenje za pomoć iz Srbije.

„Mi smo bili spremni krenuti u subotu. Imali smo logističke kapacitete da već u subotu budemo ovdje. Međutim, diplomatsko odobrenje je stiglo danas (12.8.) i sada smo tu da pomognemo", rekao je kapetan helikopterskog tima iz Srbije Jovica Mihailović, odmah nakon dolaska na lokaciju Sutjeske.

Koordinacijom protiv požara

A odobrenje je trebalo proći Vijeće ministara BiH, gdje je tek nakon nekoliko dana postignuta suglasnost za traženje međunarodne pomoći u gašenju požara. Pomoć je zatražena od Srbije, Hrvatske i Crne Gore, zbog nedovoljnog kapaciteta kojim raspolaže Helikopterski servis RS-a i Oružane snage BiH koje imaju flotu od šest helikoptera, a za gašenje požara su spremna dva.

Pored požara na Sutjesci aktivni su požari u Kaknju i na još nekoliko lokacija, ali i u susjednoj Crnoj Gori, te Makedoniji, gdje je Srbija također uputila pomoć za gašenje požara. U ovakvim uvjetima otvorilo se pitanja formiranja regionalnog centra koji bi „pokrivao" zemlje zapadnog Balkana, uključujući Hrvatsku, a koji bi u svakom trenutku bio operativan u hitnim slučajevima i reagirao na regionalnoj razini.

„Već postoji mehanizam unutar EU-a i Grčka ga je aktivirala sada. Što se tiče zemalja izvan EU-a, svakako bi to trebalo napraviti. Treba ispregovarati, dogovoriti i napraviti jedan takav mehanizam. Ili u okviru EU-a ili posebno. Itekako ima smisla jer nesreće ne poznaju granice i treba biti solidaran“, kaže za DW načelnik stožera Civilne zaštite Istarske županije Dino Kozlevac, napominjući da, iako je riječ o političkim odlukama, tu ne smije biti razlika.

„Jer tu bi se olakšale sve procedure koje bi bile definirane ranijim dogovorom, što bi ubrzalo upotrebu snaga tamo gdje je to hitno potrebno", kaže Kozlevac.

Iz Crne Gore također poručuju da granice ne smiju biti prepreka u ovakvim uvjetima i da je suradnja vatrogasnih jedinica postojala i do sada kroz razne projekte. Stvaranje jedinstvenog sustava samo bi olakšalo ovaj posao i ubrzalo sve potrebne procedure u spašavanju života i imovine ljudi uslijed svih vrsta nepogoda.

Politika kočničar

„Nama nikakva Europska unija ne treba, mi smo dovoljni sami sebi i imamo dovoljno pameti i znanja da možemo napraviti suradnju na nivou zemalja bivše Jugoslavije. Samo da postoji dobra volja, politička prvenstveno. Vatra ne poznaje granice", kaže za DW zapovjednik Službe zaštite i spašavanja Herceg Novog Zlatko Ćirović.

„Kada je struka u pitanju, tu nikakvih prepreka nema. Mi ćemo se dogovoriti efikasno i brzo, jedni dugima uskočiti u pomoć. Malo je problem političke prirode jer naši političari još ne mogu prihvatiti da se struka pita i onda dolazi do zastoja“, kaže Ćirović.

Ako je suditi po izjavi ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, problema ne bi trebalo biti. Naprotiv, ideja je, kaže, odlična iako ne želi ulaziti u nadležnost Ministarstva sigurnosti u čijoj je nadležnosti to pitanje najvećom dijelom. Spreman je razmotriti i predložiti zemljama u regiji takvu jednu inicijativu.

„Slažem se i dajem punu podršku i u ovim situacijama nikada ne bismo trebali imati političke razlike kao prepreke za spašavanje materijalnih dobara i ljudskih života. Trebamo razmišljati o takvom jednom regionalnom centru koji sigurno može biti od pomoći“, kaže Konaković, navodeći kao primjer suradnje prethodne situacije u kojima je BiH pomagala i Sloveniji i Turskoj.

„Da ne bi bilo da uskačem bilo kome u resore i pokrećem inicijative, s obzirom da je Nešić (ministar sigurnosti BiH, op. a.) glavni i odgovori za našu participaciju u tom mehanizmu u okviru civilne zaštite, super je ideja, ja ću ju delegirati mojim kolegama i da ju mi zajedno iz Vijeća ministara proslijedimo susjednim zemljama“, kaže Konaković za DW.

24 sata od zahtjeva do pomoći

Željeli smo pitati i ministra Nešića bi li podržao ovakvu inicijativu, ali on nije odgovarao na naše pozive. S druge strane, za razgovor je bio raspoložen ministar obrane Zukan Helez, koji za DW podsjeća da je Vijeće ministara BiH na posljednjoj sjednici potvrdilo sporazume sa Srbijom i Hrvatskom o međusobnoj suradnji do „kraja sezone požara".

„Svakako da bi takva jedna inicijativa stvaranja regionalnog centra bio odličan potez, da se ta suradnja trajno uspostavi i definira. Jer priroda je jača od svih ovih društvenih procesa. Čak i zemlje koje imaju neriješenih pitanja surađuju na ovom planu. Tako da umrežavanje regije u tom smislu nije nemoguće i trebamo to učiniti", kaže Helez.

Najefikasnije gašenje požara je na samom početku, odnosno odmah nakon izbijanja i lociranja. Problem prekogranične pomoći sa svim zemljama zapadnog Balkana je vrijeme koje je potrebno od pokretanja zahtjeva do ulaska letjelice u domaći zračni prostor, koje je nerijetko i 24 sata. Upravo ta činjenica, slažu se naši sugovornici, trebala bi biti razlog za ozbiljno pristupanje uspostavljanju regionalnog centra koji bi odmah mogao reagirati bez birokratskih prepreka, a po ranije utvrđenim pravilima koje bi zemlje unijele u taj dogovor.