Indeks Njemačke burze DAX je ove srijede postigao nov rekord s 14.561 bodom. Ali za razliku od eksplozije vrijednosti u doba dot.com euforije prije dvadesetak godina - a tako je uglavnom bilo i u proteklim godinama - to nisu vrijednosti dionica tehnoloških tvrtki koje su zaslužne za uspon. Dapače, vrijednost dionica Amazona ili Applea su proteklih tjedana čak i nešto pale, a američki indeks tehnoloških tvrtki Nasdaq je u protekla četiri tjedna čak pao za oko 10%. I njemački TecDax je izgubio desetinu svoje vrijednosti, ali se u međuvremenu nešto oporavio tako da je ukupan minus negdje oko 8%.

"Vidimo rotaciju sektora", konstatira Michael Beck iz novčarske kuće Ellwanger & Geiger. Mnoge vrijednosti tvrtki novih tehnologija su rasle veoma brzo i ulagači polako počinju vjerovati kako im je vrijednost već premašila vrhunac. Tim više što su to tvrtke koje u pravilu imaju i dugova, a burzovna vrijednost im je već golema.

Povratak u "normalu"

Utoliko je normalno da se i takve, donedavno izuzetno poželjne dionice polako počinju prodavati, a neki su se počeli odvajati i od dionica tvrtki koje su bile "korona-profiteri" kao što je tvrtka za dostavu hrane Delivery Hero. Očito se misli: koroni dolazi kraj i sad je bolje okrenuti se starim vrijednostima.

A u to onda pripadaju dionice industrije - ne samo farmacije kao u koroni, nego i čitave kemije, ali i automobilske industrije ili strojogradnje. Opet se počinju tražiti i dionice bankovnog sektora - tu koristi ima i Deutsche Bank. No traže se i dionice sektora koji je teško trpio u pandemiji: turističkih tvrtki. Doduše i direktor Lufthanse je izjavio kako putnički zračni promet neće u dogledno vrijeme biti niti nalik onome prije pandemije, ali očito su tu dioničari veći optimisti.

Jer i na burzama se vjeruje kako će cijepljenje građana i više testova već skoro, najkasnije nakon ljeta dovesti da i sve te zabrane konačno postanu prošlost. Onda će potrošači opet više kupovati - i putovati. I ispitivanje raspoloženja ulagača Sentix pokazuje kako se vjeruje da je već bolje, a perspektiva se smatra stabilnom. To je dobra vijest i za tvrtke teh-sektora: Christoph Mertens iz privatne banke Fürst Fugger vjeruje kako će tamo skoro biti dotaknuto dno i kako će opet krenuti uzbrdo. Dugoročno, on svojim mušterijama savjetuje akviziciju. Ali isto tako upozorava kako će i kroz ožujak biti još oluja na burzama.

U strahu su i reakcije (pre)brze

Jer špekulanti su veoma nervozni: ni oni se ne osjećaju ugodno kod tako visokih vrijednosti dionica i lako se mogu uplašiti da će nešto "puknuti". Tako su sa zebnjom gledali i kako se kamata na državne obveznice SAD-a popela iznad 1,5% i tu su pomislili kako će sad mnogi prodati dionice i radije kupiti državne papire. Slično je bilo i nakon izjave šefa američkog Feda kako očekuje određena poskupljenja i tu se i na burzama pojavio bauk inflacije.

Ali dioničari su se uglavnom umirili, jer i bankovni stručnjaci ne vjeruju da će doista doći do ozbiljne i trajne inflacije. "Središnje banke odlično znaju što visoke kamate znače za države koje su ionako prezadužene", podsjeća Mertens. "Zato nikad neće dopustiti 'pravu' inflaciju koja će stvoriti visoke kamate." No i u tome je teško biti pouzdani prorok jer Volker Wieland, profesor monetarne ekonomije Goetheovog sveučilišta u Frankfurtu upozorava kako Europska središnja banka neće moći zauvijek voditi tu fiskalnu dominaciju: na koncu je ipak uvijek sve stvar tržišta i odnosa ponude i potražnje.

No većina ekonomista vjeruje kako će ESB i ova poskupljenja koja se osjećaju od početka godine "progledati kroz prste" i nastaviti istom politikom. A to će onda voditi i tomu da će se ulagači opet vratiti dionicama. Ne samo oni: sve ih je više koji u dionicama vide oblik štednje tako da je sve više privatnih osoba koje kupuju dionice - njihov udio u SAD-u se popeo s desetak na oko 25%. I u Njemačkoj je sve više "špekulanata": tome uvelike pomažu i razne platforme koje nude trgovanje dionicama tako da je i tu broj privatnih dioničara eksplodirao - neke novčarske kuće i uglavnom na temelju anketa procjenjuju kako ima već preko 12 milijuna građana koji posjeduju neke vrijednosne papire. Osobito je zanimljivo kako su to velikom većinom sad mlade osobe koje onda na mobitelu redovito prate, što se dogodilo s njihovim "kapitalom".

Neki novi "kapitalisti"

Ukupan volumen takvih privatnih akvizicija dionica u Njemačkoj je doduše narastao za čak četiri puta, ali ukupno uzevši je još uvijek razmjerno malen - oko 21 milijarda eura. Ali treba imati na umu kako takve, često besplatne platforme za kupnju dionica u pravilu uopće ne nude mogućnost isplate dividendi. Drugim riječima, čitava "igra" se svodi na spekulaciju rasta vrijednosti neke dionice jer nema motiva zadržati neki papir duže vrijeme - a to čini i čitavu burzu još hirovitijom.

Da sad i ne spominjemo kako su to osobe koje doduše u prosjeku nešto imućnije od prosjeka, ali kad je riječ o burzi - to su ipak amateri. A to brine i ljude u sektoru novca: "Na kraju krajeva, trebate ipak nekoga tko će vam dati savjet", konstatira Helmut Schleweis iz Udruge njemačkih štedionica. "Poznavanje pravila na tržištu novca u Njemačkoj nije osobito veliko", konstatira bankar. A onda i to još više unosi nemir i uzrokuje brze promjene na burzama.

Što će biti na burzama? To je pitanje koje si postavljaju ulagači od kad i postoji trgovina vrijednosnicama i uvijek se čuje mnogo odličnih i stručnih objašnjenja - ali tek nakon što se na burzi nešto dogodilo slično kao i što su svi generali tek nakon rata. Razloga za brigu ima, ali ima i razloga za optimizam ako se konačno vidi kraj ovoj pandemiji. A baš takva raznolikost osjećaja se i vidi na svjetskim burzama.