1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Društvo

Renesansa Polaroid fotografije

21. veljače 2017

Dok danas neumorno fotografiramo svojim mobitelima, jedva da si možemo i zamisliti doba kada je trajalo danima i tjednima da otkrijemo kako je "ispalo". Sve do pojave Polaroida prije točno 70 godina.

Hipster Retro Kamera
Foto: Adam Berry/Getty Images

1947. je fotografiranje već postojalo preko jednog stoljeća i jedva da je još postojala prilika gdje se nije našao netko i s foto aparatom. Ali da li je ta fotografija bila mutna, previše tamna ili previše svijetla, to nitko nije mogao znati. Eksperimentiralo se i ranije, ali dugotrajan postupak u foto laboratoriju je bilo nešto što se nije moglo izbjeći.

Amerikanac Edwin Land se nije želio pomiriti s tom neizvjesnošću. Kao kemičar i fizičar je eksperimentirao s folijama koje razlažu - polariziraju svjetlost. Odatle i ime tvrtke koju je osnovao još prije Drugog svjetskog rata, Polaroid. Na današnji dan, 21. veljače prije točno 70 godina predstavio je i posve osobit fotografski aparat. Takav koji uopće ne treba film ili ploču, nego (gotovo) odmah iz njega izlazi gotova fotografija.

Digitalci su ga "pregazili"

Prvi modeli Polaroida su se pojavili u trgovinama već sljedeće, 1948. godine i odmah su postali hit. Prve kamere - i fotografski papiri koji su zapravo najveća čarolija u ovom izumu su isprva bili basnoslovno skupi. Čak i na vrhuncu Polaroida početkom devedesetih kada se prodavalo po četiri milijuna Polaroid kamera godišnje, to nije bila jeftina zanimacija. To je pobudilo ambicije i konkurencije, u sedamdesetima se tu želio proširiti i tadašnji fotografski gigant Kodak, ali Edwin Land je pažljivo zaštitio autorska prava na svoj postupak. Takve aparate i filmove je mogao proizvoditi samo Polaroid - ili tvrtka kojoj Polaroid to dozvoli i naplati pristojbu.

Andy Warhol je svojim Polaroidom fotografirao i tadašnjeg njemačkog kancelara, Willyja BrandtaFoto: picture alliance/dpa

Ali onda je došla digitalizacija i gotovo preko noći se raspalo carstvo Polaroida. 2001. je proglasio stečaj, nekoliko godina kasnije propala je i tvrtka koja je nastala iz stečajne mase. Činilo se da više nitko ne treba te male, kvadratične fotografije, gotovo uvijek malo neoštre i u pravilu pomalo čudnih boja. Ali to su uvijek bili originali: postojala je samo jedna zabilješka tog trenutka koji je uhvatio Polaroid.

Jedinstveni, intimni šarm tih fotografija

Danas na našim mobitelima imamo na tisuće fotografija, obično oštrih i besprijekornih boja koje preko socijalnih mreža istog trenutka možemo podijeliti sa svim prijateljima i poznanicima. Što će nam onda Polaroid? Ipak, čak i portal Instagram nudi filtar koji će vašoj "običnoj" fotografiji dati šarm tih kvadratičnih bilježaka vremena Polaroida.

Makar je šarm Polaroid fotografija upravo njihova intimnost, brojni umjetnici su koristili Polaroid: od Davida Hockneyja pa do ovih fotografija Helmuta Newtona.Foto: picture alliance/Eventpress

Estetiku Polaroida je otkrila i modna industrija: između ostalih i tvrtke poput Burberry ili Boss su svoje kampanje vizualno povezale s Polaroid fotografijama. A i rijetki preostali proizvođači aparata koji će odmah proizvesti i fotografiju, nikako da doista nestanu i odumru.

Jer u ovim modnim kampanjama nisu korištene stare zalihe papira i aparata. U međuvremenu ima i novopridošlica u tom poslu. Najviše pozornosti je izazvao Impossible Project koji je prošle godine predstavio i potpuno novu kameru koja tvori simbiozu starog Polaroida s digitalnom tehnologijom.

Ni novi nisu jeftini

"Čar u tim fotografijama je da je na njima uhvaćen jedinstveni trenutak na kojem više ništa ne možete promijeniti", kaže nam direktor tvrtke Impossible Oskar Smolokowski. On još nije napunio niti tridesetu, dakle osobno je jedva kao mališan još mogao uhvatiti posljednje izdanke "pravog" Polaroida. A povrh toga, njegov proizvod krasi i još jedna osobina tih starih fotografija: visoka cijena.

Jer dok na mobitelu ili digitalnom aparatu možemo fotografirati do iznemoglosti praktično besplatno, sam aparat Impossiblea I-1 košta 299 eura, a onda dolazi i kazeta s papirima. U njoj je osam komada - i košta još 18 eura.

I Fujifilm je napustio proizvodnju aparata i ostao još samo na tiskaču za "digitalce"Foto: DW/D.Prestin

Povrh toga, treba s oprezom uzeti i tvrdnju da ćete "odmah" dobiti fotografiju. I na starim Polaroidima je to trajalo nekoliko minuta, ali fotografije u boji Impossiblea trebaju 20 do 30 minuta, crno-bijele su gotove za desetak. Ta nova tvrtka čak i proizvodi svoje papire u nekadašnjem pogonu Polaroida u Nizozemskoj, ali su u međuvremenu donekle promijenili kemijski sastav i proces koji se odvija.

Na tržištu je zapravo ostao i jedan stari konkurent Polaroida: Fujifilm. S dalekog istoka je još u devedesetima taj proizvođač ponudio svoj model Instax, ali on je krenuo drugim putem. On više ne proizvodi aparate, ali od 2014. nudi tiskač koji će i vaše digitalne fotografije staviti na papir - odnosno na takvu instant-fotografiju.

Nemoguća misija

01:40

This browser does not support the video element.

Autor: Andrej Sokolow (dpa)

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi