U okviru izrade aktualne rang-liste slobode medija u svijetu, Reporteri bez granica su istražili situaciju u 180 zemalja svijeta. Temelj istraživanja su bile ankete i podaci o broju napada na predstavnike medija.

U regiji po slobodama medija prednjači Slovenija koja je na 32. mjestu (popravila se za dva mjesta), BiH je na 58. poziciji (+5), odmah iza nje je Hrvatska (+5). Kosovo je 70. (+5), a Sjeverna Makedonija 92. (bez promjene). Srbija zauzima 93. (-3) poziciju, a Crna Gora 105. (-1).

Hrvatska - upliv politike

U Hrvatskoj se kao najveći problem navodi politika na HRT-u gdje se "već godinama u znatnoj mjeri bilježi političko uplitanje u kadrovsku politiku i u donošenje redakcijskih odluka." Kada je riječ o privatnim medijima, tu su najveći problem "nejasni i teško dokučivi vlasnički odnosi, često s poveznicama prema privredi i politici." Uz to se ističu "kampanje zastrašivanja novinara koji se bave razotrivanjem slučajeva organiziranog kriminala ili ratnih zločina." To uključuje i fizičke napade te prijetnje. Istovremeno osobe javnog života i političari podnose stotine tužbi protiv novinara na osnovu zakona o kleveti, koji je na snazi još od 2013. godine.

BiH - Etnička opredijeljenost

Jeno mjesto bolje od Hrvatske našla se Bosna i Hercegovina. Tu se za većinu medija konstatira kao njihovu uređivačku politiku određuju "bliskost pojedinim političkim strankama ili etnicka opredijeljenost." Razlog za zabrinutost daju i "medijska koncentracija te nejasni vlasnički odnosi." Nezavisno novinarstvo je prije svega prisutno na keim online portalima, dok "nacionalistička retorika, česti verbalni napadi i tužbe političara zbog klevete potiču neprijateljsko raspoloženje naspram novinara. Neki od njih doživljavaju i ozbiljne prijetnje. Uz to se napominje kako je "izvještavanje o ratnim zločinima i dalje tabu-tema."

Srbija - Vučić sve kontrolira

U Srbiji, koja se nalazi na 93. mjestu, "od kako je 2014. Aleksandar Vučić došao na vlast novinari ne mogu računati na zaštitu države", kaže se u izvještaju Reportera bez granica, . "Učestali su napadi na novinare i medije, počinioci tih napada se međutim ne progone. Istovremeno mediji u službi vlasti napadaju istraživačke novinare, jednako kao što to čine i predstavnici vlasti." Istovremeno se kritizira da je medijsko tržište vrlo jako koncentrirano, budući da je država najveći oglašivač. Zbog toga čak i kada netko istražuje o osjetljivim temama poput organiziranog kriminala ili korupcije, "ti izvještaji se objavljuju uglavnom u medijima s svlo ograničenim dosegom."

Pandemija kao izgovor za pritisak na medije

„Sve otvorenije diktature, autoritarni i populistički režimi pokušavaju po svaku cijenu suzbiti neovisne informacije", kritiziraju Reporteri bez granica. Kao „najvažnije primjere za taj trend" u izvještaju se navode sljedeće zemlje: Kina, Saudijska Arabija i Egipat – države u kojima se trenutno u zatvoru zbog posla kojim su se bavili nalazi najviše medijskih djelatnika.

Posebice Kina zu velike napore pokušava „progurati novi svjetski poredak medija", stoji u izvještaju Reportera bez granica. Učinke gotovo totalne kontrole vijesti u Kini tijekom korona-krize je osjetio cijeli svijet, stoji tom dokumentu.

Ali i u drugim je zemljama posljednjih mjeseci postalo jasno koliko je tamo loša situacija sa slobodom medija. „Pandemija korone je zajednički nazivnik postojećih represivnih tendencije diljem svijeta", kaže Katja Gloger ime Uprave Reportera bez granica. Ankete za izradu aktualne rang-liste su doduše provedene prije izbijanja pandemije, dodaje ona, tako da se na temelju rezultata istraživanja o tom pitanju ne može donijeti validne zaključke.

Njemačka napreduje

Na samom vrhu su zemlje koje su apsolutni uzori po pitanju slobode medija. Po četvrti put zaredom broj 1. je Norveška. A slijede Finska i Danska. Na samom dnu su Sjeverna Koreja (na 180. mjestu), koja je samo zamijenila poziciju s Turkmenistanom, koji je prošle godini bio na samom začelju. Ispred njih su Eritreja (178.) i Kina na 177. mjestu.

Njemačka je na aktualnoj listi napredovala za dva mjesta, s 13. na 11. Broj stvarnih napada na novinare u Saveznoj Republici je znatno opao, stoji u izvještaju Reportera bez granica, koji analizu stanja medijskih sloboda objavljuju od 2013. Razlog za to je činjenica da u Njemačkoj u 2019. nije bilo desno-populističkih protesta istih dimenzija kao oni u kasno ljeto 2018. (u Chemnitzu ili Köthenu).

U prošloj godini Reporter bez granica su evidentirali 13 napada na medijske djelatnike u Njemačkoj, u 2018. su se dogodila najmanje 22.

Navodna borba protiv fake-news

U novom izvještaju Reporteri bez granica posebno naglašavaju kako mnoge zemlje ograničavaju medijske slobode pod krinkom borbe protiv «fake-news». Kao primjere ta organizacija navodi Singapur i Benin.

U drugim državama poput Rusije, Indije, Filipina ili Vijetnama prave vojske trolova djeluju po nalogu vladajućih – i to s ciljem dezinformiranja, kako bi kreirali javno mnijenje i diskreditirali kritične medijske radnike.

U SAD-u i Brazilu, pišu Reporteri bez granica, demokratski izabrani predsjednici su širili netrpeljivost i mržnju. Nepovjerenje prema news-medijima, koje forsiraju populisti, u 2019. se, kažu, u mnogim državama pretvorilo u nasilje prema reporterima. I u zemljama poput Španjolske, Italije i Grčke nacionalističke i desno-ekstremne skupine nisu prezale ni od izravnih prijetnji medijskim djelatnicima.

Generalno gledajući, Reporteri tvrde da je stanje medijskih sloboda najgore na području Bliskog Istoka i sjeverne Afrike, a slijede istočna Europa i središnja Azija. U regionalnoj usporedbi, ova organizacija naglašava kako je situacija najbolja u zemljama Europske unije i – Balkana.

Stanje u medijima je dodatno pogoršano zbog pada prihoda od distribucije i prodaje reklama, odnosno porasta troškova proizvodnje medijskih sadržaja. Posljedica su sve manje redakcije i sve izraženija medijska koncentracija, upozoravaju Reporteri. Tko želi osigurati slobodan pristup neovisnim izvorima informacija, mora se u teškim vremenima zauzeti za to da novinari mogu neometano istraživati i izvještavati, poručuje organizacija Reporteri bez granica u svom novom izvještaju.

mak/wa, ms (dpa, epd)