Rudolf Scharping

Kada je Christine Lambrecht objavila svoj neuspješni video povodom dočeka Nove godine, neki kritičari su se sjetili bivšeg lidera SPD-a Rudolfa Scharpinga i njegove nespretne geste koja je prethodila gubitku dužnosti ministra obrane. On je, kako bi popravio svoj imidž krutog političara i pridobio simpatije javnosti, dozvolio časopisu Bunte da objavi slike na kojima se sa svojom partnericom, groficom Pilati, brčka i razmjenjuje nježnosti u bazenu na Mallorci - u momentu kada se Bundeswehr spremao u mirovnu misiju u Makedoniju. Usprkos Scharpingovom neizbježnom gubitku reputacije među vojnicima, kancelar Gerhard Schröder je povukao uzicu tek puno kasnije i to zbog sumnjivih poslova između Scharpinga i jednog PR-poduzetnika.

Franz-Josef Jung

Riječ "rat" nikada nije prešla usne ministra obrane i političara CDU-a Franza-Josefa Junga kada se radilo o misiji njemačkih oružanih snaga u Afganistanu. Čak ni 2009. kada su Nijemci gotovo svaki dan bili uključeni u opasne borbe s talibanima. Činjenica da su američki zrakoplovi u to vrijeme, po njemačkoj naredbi, bombardirali dvije cisterne u Kundusu koje su bili oteli ekstremisti i da su pri tome poginuli brojni civili, izazvala je ogroman psihološki šok u njemačkoj javnosti. Franz-Josef Jung je kasnije podnio ostavku zbog brojnih propusta u komunikaciji oko zračnog napada u Kundusu - nakon što je već bio preuzeo Ministarstvo rada.

Karl-Theodor zu Guttenberg

Barun i političar CSU-a Karl-Theodor zu Guttenberg bio je vrlo popularan među vojnicima. Između ostalog i zato što je, za razliku od svog prethodnika, otvoreno govorio o "ratu" u Afganistanu. Izgovorio je ono što je njemačkim vojnicima sve vrijeme ležalo na duši. Ali, kada se saznalo da je tadašnji ministar obrane zu Gutenberg prepisao brojne odlomke u svojoj doktorskoj disertaciji, a da to nije naznačio, morao je, nakon manje od godinu i pol dana, podnijeti ostavku. Ono, što ostaje u retrospektivi je ukidanje obveznog vojnog roka te strogi kurs štednje i rezovi u vojsci. S tim su se morale boriti Guttenbergove nasljednice na toj dužnosti: Ursula von der Leyen, Annegret Kramp-Karrenbauer i Christine Lambrecht. One su kao ministrice obrane, nakon ruske aneksije Krima 2014., mukotrpno morale raditi na promjeni kursa.

Thomas de Maizière

Od ministra unutarnjih poslova do ministra obrane - pa opet nazad. To je ministarska biografija ovog CDU-ovog političara. Čak i ako je Thomas de Maizière bio pošteđen ostavke, ni on, kao ministar obrane, nije prošao „potpuno neozlijeđen". To je uglavnom zbog onoga što su mediji tada nazivali "katastrofom s dronovima". De Maizière je zaustavio dugogodišnji program „Euro Hawk", jer se pokazalo da dron neće biti odobren za njemački zračni prostor bez velikih dodatnih troškova zbog nedostatka softwarea protiv sudara. U to vrijeme je novac poreznih obveznika u troznamenkastom milijunskom iznosu već bio namjenski raspoređen i potrošen.

Ursula von der Leyen

Ursuli von der Leyen (CDU), prvoj ženi na čelu njemačkog Ministarstva obrane, od početka nije bilo lako, a sebi je malo i sama zagorčala život kada je njemačkoj vojsci Bundeswehru, zbog desničarskih aktivnosti pojedinaca, paušalno prigovorila da ima "problem sa stajalištem". To se među vojnicima smatralo nekorektnim i nepravednim. S druge strane, pokušaj von der Leyen da ubrza spori sustav nabave, brže zamijeni zastarjele tenkove, borbene zrakoplove i brodove, u početku je prepoznat kao plemenit i nužan, a kasnije je rečeno da je „gađala iznad cilja". Ministarstvo je sklopilo ugovore s vanjskim konzultantima, koji ne samo da su koštali milijune eura, već je time i prekršen Zakon o javnim nabavama. Von der Leyen je pri tome inicirala uspostavu Istražnog odbora - u kojem je morala svjedočiti tek nakon što je već bila unaprijeđena na čelo Europske komisije u Bruxellesu.

Annegret Kramp-Karrenbauer

Njezina nasljednica i stranačka kolegica Kramp-Karrenbauer (CDU) brzo se distancirala od kursa Ursule von der Leyen. Što se tiče nabave, vojska će se više oslanjati na interne snage, naglasila je svojevremeno Kramp-Karrenbauer. Nitko ne poriče da i danas postoji velika potreba za reformama i bržom nabavom. Pogotovo s obzirom na financijski paket od 100 milijardi eura, koji je vlada Olafa Scholza odobrila za potrebe njemačke vojske Bundeswehra.

jr/tageschau.de