Njemačkom zdravstvenom sustavu nije dobro. Neučinkovit je i najskuplji po glavi stanovnika u Europi, kaže ministar zdravstva Karl Lauterbach iz SPD-a. Lauterbach je na nedavnoj konferenciji u Rostocku rekao da ne želi dizati paniku, već samo naglasiti da je hitno potrebna „prekretnica".

Lauterbach time aludira na prekretnicu koju je kancelar Olaf Scholz najavio nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. Ministar želi slične velike korake i za zdravstveni sustav - kao što su učinjeni i za obrambenu politiku SR Njemačke.

S tim ciljem, Lauterbach je predstavio sveobuhvatne planove reformi. Trenutno se razmatra oko 15 različitih nacrta zakona. Oni su namijenjeni rješavanju najvećih problema: premalo liječnika, previše praznih bolničkih kreveta, prevelik financijski pritisak na bolnice i (pre)spora digitalizacija.

Međutim, Lauterbachove ambicije za sada nailaze na pomiješane reakcije: većina udruženja liječnika hvalila je Lauterbachove planove, a zdravstvena osiguranja upozoravaju na opasnost od većih doprinosa. Dirk Heinrich, otorinolaringolog i predsjednik medicinskog udruženja Virchowbund, kaže za DW da reforme imaju i „svijetlu i tamnu" stranu.

Eugen Brysch, predsjednik Njemačke zaklade za zaštitu pacijenata, vidi više tame nego svjetlosti: „Savezni ministar zdravstva ima mnogo ideja. Ali ostavlja i prostor za sumnju u njihovu praktičnost", kaže Brysch u intervjuu za DW.

Novo financiranje bolnica

Scholzov kabinet je sredinom svibnja odobrio jedan od najvećih i najkontroverznijih Lauterbachovih planova: reformu bolnica koju je ministar opisao kao „revoluciju".

Polazna točka: Njemačka ima najveći broj bolničkih kreveta po glavi stanovnika u Europskoj uniji (7,9 kreveta na 1.000 stanovnika – prosjek EU: 5,3). Održavanje kreveta je skupo. Prema Lauterbachu, zbog toga su mnoge bolnice bile na rubu bankrota. Rezultat je da pacijenti nepotrebno borave u bolnici kako bi se zdravstvenim osiguranjima moglo naplatiti više novca. A to pak zauzvrat povećava troškove zdravstvene zaštite i premije osiguranja.

Reformom se bolnice više neće plaćati po liječenju. Umjesto toga, klinike bi trebale dobivati i takozvane paušalne naknade za zadržavanje. To znači da bolnice dobivaju veliki dio novca za održavanje osoblja i opreme ili, na primjer, za rad u hitnoj pomoći.

Ovo ima za cilj smanjiti financijski pritisak da se izvrši što više operacija i tretmana, čak i ako bolnica nije dovoljno kvalificirana da to uradi.

Ova mjera ima za cilj i da osigura da se pacijenti kojima je potrebno komplicirano liječenje što prije upućuju specijalistima. Prema mišljenju Ministarstva zdravstva, to će dugoročno smanjiti troškove zdravstvene zaštite. Pacijenti bi imali bolje šanse za oporavak i manji rizik da postanu žrtve medicinskih grešaka. Lauterbach vjeruje da bi ova reforma mogla spasiti desetine tisuća života godišnje.

Premalo liječnika na selu

„Reforma bolnica je naravno ispravna i važna", kaže Dirk Heinrich iz Virchowbunda. "Ali imamo previše bolničkog liječenja." On poziva da se više tretmana provodi ambulantno, odnosno da pacijenti ne moraju ležati u bolnici. Osim toga, potrebno je reformirati hitnu pomoć, tvrdi on.

Eugen Brysch iz Zaklade za zaštitu pacijenata je također skeptičan. „U ambulantnoj medicinskoj njezi stariji, kronični bolesnici i ljudi kojima je potrebna njega teško više mogu naći novog kućnog liječnika“, kaže on.

Njemačka se bori s manjkom liječničkih ordinacija u ruralnim predjelima, jer sve manje doktora želi raditi na selu. Ministarstvo zdravstva želi riješiti ovaj problem tako što će ponuditi dodatni novac klinikama u tim područjima.

Brysch je također oprezan: „Činjenica da se sada stvaraju bolje mogućnosti za zaradu neće sama po sebi dovesti do većeg broja doktora u ruralnim regijama. Na kraju krajeva, drugi lokalni faktori također igraju ulogu."

Jedan problem je riješen novom reformom: ograničenje naknada za liječnike opće prakse. Liječnici su se dugo žalili na ovo ograničavanje budžeta – i povremeno štrajkali – jer su često bili primorani besplatno liječiti pacijente. Lauterbach se nada da će ukidanje ograničenja doktorima rezultirati novim poticajima. Heinrich pozdravlja ovaj korak, ali i kaže da Lauterbach ne ide dovoljno daleko. "To ostaje na pola puta jer se specijalisti ne izdvajaju iz budžeta. Nije od koristi za pacijenta ako bi možda brzo dobio pregled kod svog obiteljskog doktora, a onda da mjesecima čeka na pregled kod specijalista."

Također, potrebno je skratiti vrijeme čekanja u liječničkim ordinacijama tako što će se doktorima omogućiti da konzultacije obavljaju online ili telefonom i da kroničnim bolesnicima propisuju lijekove na godinu dana. Do sada su takvi pacijenti morali svaka tri mjeseca otići kod doktora radi "obnavljanja” recepta.

Novi atlas klinika je već dostupan. On omogućava pacijentima da usporede bolnice – na osnovu pregleda opcija liječenja, osoblja, broja slučajeva i broja komplikacija. Ali ova inicijativa ministra zdravstva je također bila predmet kritika. Političari iz oporbenih stranaka već su tražili da se portal za usporedbe odmah ukloni jer dezinformira pacijente. Ministarstvo zdravstva je sada najavilo da će ubuduće kontinuirano ažurirati atlas usprkos stalnim kritikama.