Centar za istraživanje i informiranje o antisemitizmu u Berlinu (RIAS) označio je nove podatke kao "novu razinu“ antisemitizma. Prema njihovim podacima, od početka godine do kraja lipnja 2024. u glavnom gradu Njemačke zabilježena su ukupno 1.383 incidenta koji se klasificiraju kao antisemitski. To je više nego u čitavoj 2023. godini. 715 slučajeva dogodilo se na internetu – uvrede, prijetnje i ponižavanja na društvenim mrežama.

RIAS Berlin je do sada objavljivao podatke samo jednom godišnje, u prvih nekoliko mjeseci nove godine. Ali zbog zabrinjavajućeg trenda odlučili su iznositi i polugodišnje brojke.

"Čini se da iz ove izuzetne privremene situacije prelazimo u trajno stanje", izjavila je Julia Knopp, rukovoditeljica projekta RIAS Berlin. Dodala je da nema znakova pada broja incidenata. Svi govornici su pozvali političke aktere i civilno društvo da se intenzivnije angažiraju u borbi protiv antisemitizma, ističući da se židovska zajednica ne smije prepustiti samoj sebi u ovoj borbi.

Nasilje nad mladim Židovima

Ova ozbiljna situacija ilustrirana je događajima iz jedne sinagoge u Berlinu. Jedan od predstavnika zajednice, prilikom predstavljanja novih statističkih podataka, naveo je da gotovo svaki član te zajednice ima osobno iskustvo s uvredama ili fizičkim napadima.

Dva ekstremna slučaja nasilja u Berlinu privukla su medijsku pažnju i opisana su u izvještaju. Jedne večeri u veljači jednog židovskog studenta je više puta udario u lice kolega s fakulteta. Kada je pao na zemlju, nastavio je ga je udarati nogom. U svibnju je jedan Židov iz Ukrajine oboren na zemlju i udaren električnim romobilom. Obje žrtve su otpremljene u bolnicu gdje su operirane.

Napad na Ukrajinca: "Nitko nije intervenirao"

Mladi Ukrajinac, koji je u svibnju krenuo prema sinagogi, bio je napadnut uz povike "Slobodna Palestina". On je u Berlin pobjegao od rata u Ukrajini i već se borio s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Prema riječima Anne Chernyak Segal, direktorice neo-ortodoksne židovske zajednice Kahal Adas Jisroel, ovaj napad prouzročio je "vrlo težak psihološki šok koji mladić i dalje pokušava prevladati".

Upravo ovaj slučaj posebno zabrinjava Segal: „Napad se dogodio usred bijelog dana, na ulici, ispred jedne trgovine. Ljudi su stajali unaokolo, neki su snimali telefonom. Ali nitko nije intervenirao." I što je još gore, nitko se nije javio kao svjedok policiji.

Povremeno, nakon predstavljanja ovakvih studija, stručnjaci diskutiraju o tome kada se kritični grafiti ili uzvici mogu kvalificirati kao „antisemitski“. Jedna osobna priča koju je ispričala Anna Chernyak Segal pokazuje kako kontroverzni simboli djeluju na Židove.

Jednog toplog ljetnog dana majka je sa svojom djecom išla na bazen. Ali do ulaza na bazen moglo se stići samo prolazeći pored velikog crvenog trokuta okrenutog prema dolje. Ovaj simbol Hamas koristi da označi neprijatelje ili mete napada – to je organizacija koja je 7. listopada 2023. izvela teroristički napad na Izrael. Tu simboliku su znala i djeca – u Berlinu se mogu vidjeti bezbrojni takvi crveni trokuti.

Povjerenik za borbu protiv antisemitizma Židovske općine u Berlinu Sigmount Königsberg upozorio je da u njemačkom glavnom gradu više nije moguće organizirati nijedan židovski događaj bez policijske zaštite ili angažiranja privatnih firmi za osiguranje. To vrijedi kako za predstavu lutkarskog kazališta za djecu, tako i za sportske manifestacije ili javne proslave u okviru zajednice. Militantna mržnja prema Židovima postala je „stvarna pojava".

Antisemitizam u školama

RIAS Berlin je prema studiji zabilježio 27 antisemitskih incidenata u školama, koji su se dogodili u devet od dvanaest berlinskih općina. Djeca su bila prebijana, pljuvana ili vrijeđana.

Sigmount Königsberg ukazuje na promjenu društvene klime. Kao primjer navodi izbor škola. Prije nekoliko godina oko dvije trećine učenika je pohađalo židovske gimnazije iz radoznalosti ili zato što ih je to interesiralo. Većina djece sada bira židovske škole jer se osjećaju nesigurno ili nepoželjno u javnim školama. Dakle, postoji potreba za zaštićenim prostorom koji javne škole više ne mogu pružiti.

Prije desetak dana, predsjednica berlinske policije Barbara Slowik pozvala je Židove i pripadnike LGBTQ+ zajednice na oprez u određenim gradskim četvrtima, ističući pretežno arapski dominantna područja. Zbog toga je bila izložena oštrim kritikama.

„Za nas je to ipak realistična procjena. Mi to već odavno znamo. Drago nam je da je netko konačno to priznao i potvrdio“, kaže Anna Chernyak Segal iz židovske zajednice Kahal Adass Jisroel.

RIAS će podatke za cijelu Njemačku za 2024. objaviti tek 2025. godine. Berlin, međutim, ima najviše židovskih zajednica i institucija u zemlji, pa su ovakvi trendovi u glavnom gradu izraženiji nego u drugim dijelovima Njemačke.

ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku