„Pritisci na pulskom Radiju Rojc ne postoje. S druge strane, pojedini političari ne žele gostovati u našem programu, poput IDS-ove kandidatkinje za gradonačelnicu Pule koja se dvaput nije odazvala našem pozivu u nedavnoj predizbornoj kampanji“, kaže za DW Mirjana Radulović, novinarka i jedna od osnivačica mladog pulskog radija, dobitnica nagrade Hrvatskog novinarskog društva „Marija Jurić Zagorka“ za radio-dramu o propasti brodogradilišta Uljanik.

Iako djeluje dvije godine i dosad se mogao slušati isključivo putem interneta, ovaj mladi nezavisni pulski radio, koji djeluje u zgradi Društvenog centra Rojc, tek je nedavno dobio vlastitu, stalnu frekvenciju od 87,7 megaherca. Jedan je od rijetkih nezavisnih lokalnih medija na kojem nema cenzure i drago im je što ih se, napominje Radulović, tako percipira.

Za razliku od mnogih drugih medija u Hrvatskoj, sve više izloženih pritiscima vlasnika, kapitala, oglašivača i raznih interesnih skupina, što neminovno srozava objektivnost njihova rada, nezavisnu poziciju pulskog radija osigurava način na koji se financiraju, kao i velik broj volonterskih sati u proizvodnji programa. Vlasnik ovog mladog radija s 50 posto vlastitog programa i šestoro zaposlenih je Savez udruga Rojca, mreža od 23 udruge koje, uz 80-ak drugih, djeluju u spomenutom društvenom centru.

Hitno uspostaviti javni fond

„Savez udruga Rojca kao nakladnik financira se iz više izvora koji su dostupni svima pa tako nismo ovisni o dobroj volji političara, stranaka ili kapitala“, podvlači Radulović. Dio sredstava dolazi putem prijavljenih projekata, dio osigurava marketing, a dio sami građani. „Sigurno je da jasno i transparentno financiranje, te više različitih izvora financiranja omogućuje medijima veću neovisnost i slobodu“, kaže Radulović.

Rad redakcije, ističe, mora biti nezavisan od nakladnika. „Nakladnik utvrđuje programsku osnovu i osnove uređivačke politike koja mora biti zasnovana na slobodnom, neovisnom i pluralističkom novinarstvu Redakcija   mora birati glavnog urednika jer jedino to može biti garancija slobodnog i neovisnog novinarstva“, objašnjava Radulović. Potrebno je, smatra, hitno uspostaviti javni fond putem kojeg će se financirati redakcije i novinarski radovi koji zadovoljavaju navedene kriterije. „Samo na ovaj način možemo se riješiti utjecaja političara, stranaka i kapitala na uređivačku politiku medija“, zaključuje.

Jednak stav zastupa i Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, koja za DW objašnjava da novinari ne mogu raditi profesionalno i nepristrano, nezavisno i kritički ako ovise o volji i moći lokalnih poduzetnika i političara.  Zato je, dodaje, novinarstvo u velikoj krizi pa i ona rješenje vidi u promjeni načina financiranja putem  javnih, ali i europskih fondova. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek taj bi problem, kako je najavila na nacionalnoj televiziji, riješila transparentnim modelom financiranja putem javnih natječaja, a to će se, najavila je, uvesti novim zakonom.

Ovisni o financiranju lokalne samouprave

Novinari u lokalnim medijima su, prema mišljenju Sever, vjerojatno u najlošijem položaju na medijskoj sceni u Hrvatskoj jer je njihovo financiranje uglavnom  uvjetovano suradnjom s jedinicama lokalne samouprave.

„To je dovelo do situacije da je većina izložena cenzuri i pritiscima jer o pisanju ovisi daljnje financiranje, a time i opstanak medija i njihovih radnih mjesta. Takav pritisak često vrše lokalni gospodarstvenici", napominje sindikalistica. Suočeni s takvom pat pozicijom, mnogi novinari napustili su medijske kuće, neki su dobili i otkaze. Međutim, Sindikat ne raspolaže informacijom o broju onih koji su napustili svoju profesiju zbog navedenih razloga, iako se trend odlazaka nastavlja.

Sever napominje da novinari redovito odlaze i s javnog servisa, Hrvatske radiotelevizije. Većina ih pronalazi posao u drugim medijima i nastavlja karijere na komercijalnim  televizijama. To je, po njoj, velik problem jer odlaze školovani novinari koji znaju raditi svoj posao, a politika zapošljavanja novih ljudi nije poticajna.

Za razliku od strujaških medija, mali pulski Radio Rojc pokrenula je zajednica i upravo su teme od javnog interesa kojima se bave često podzastupljene u mainstream medijima, ističe Radulović. Tako se, na primjer, u emisiji Proces bave LGBTQ+ zajednicom.

Spasa za medije još uvijek ima

„S obzirom na to da dolazimo iz civilnog društva, reagiramo na aktualne pojave pa smo tako u programu pričali o osobnim asistentima osoba s invaliditetom, napravili smo reportažu o 20. jubilarnom zagrebačkom Prideu, govorimo o društvenom poduzetništvu i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Predstavljamo rad udruga iz Rojca čije su aktivnosti gotovo nevidljive u lokalnim medijima, prenosimo tribine, okrugle stolove, prosvjede, kulturne događaje, govorimo o radništvu, ljudskim pravima. Želimo biti nezavisan medij koji će informirati, educirati i zabavljati slušatelje“, podvlači Radulović.

Upravo je na ovom radiju svojedobno gostovala Sever u debati indikativnog naziva - „Lokalni mediji građanima, a ne šerifima“. Zaključeno je da su lokalni mediji od izuzetnog značaja za razvoj zajednice. „Potrebno je organizirati ovakve tribine i s glavnim urednicima lokalnih medija i drugim dionicima bitnim za razvoj medijskih sloboda i to je sljedeće što ćemo zajedno s Hrvatskim novinarskim društvom i Sindikatom novinara napraviti“, najavljuje pulska novinarka.

Sigurna je, naime, u ono od čega su mnoge njene kolege digle ruke: sve dok postoje organizacije, mediji i pojedinci koji se bore za slobodne i nezavisne medije, spasa za njih još uvijek ima.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android