Četvrt Tiergarten u Berlinu, u blizini Brandenburških vrata. Nedaleko od Reichstaga. Spomenik ubijenim europskim Romima i Sintijima nalazi se u samom centru njemačkoga glavnoga grada. Mnogi posjetitelji zastaju. Polako koračaju uz malo jezero koje se nalazi u sklopu spomenika, pored sivih kamenih ploča koje podsjećaju na krhotine.

Isidora Ranđelović kaže da joj ovo mjesto puno znači. Ona je i sama Romni. Njezini baka i djed su preživjeli nacionalsocijalizam. Isidora mi pokazuje imena mjesta koja su ugravirana na sive ploče. Stutthof, Westerbork, Neuengamme.

„Keeping the Memory"

U sredini jezera nalazi se mali stalak na kojem je jedan cvijet. Isidora mi objašnjava kako ljudi koji obilaze spomenik traže objašnjenje - što znače imena mjesta, kakvo je značenje tog stalka, zašto se čuje zvuk violine. Ali i da to objašnjenje ne nalaze. Isidora to želi promijeniti i zato je s timom feminističke organizacije "RomaniPhen" projektirala jednu aplikaciju za ovaj spomenik. Ona se zove "Keeping the Memory".  

Isidora je voditeljica organizacije i bavi se istraživanjem rasizma prema Sintijima i Romima. I sa svojim mobilnim telefonom na licu mjesta testira prototip aplikacije. Na ekranu se pojavljuje interaktivni spomenik na kojim se može pronaći informacije o različitim arhitektonskim elementima. App otkriva da stalak u obliku trokuta podsjeća na oznake koje su nosili zatočenici u logorima i da je skladbu za violinu koja su čuje iz pozadine komponirao Sinti glazbenik i političar Romeo Franz. A može se pročitati da se na pločama nalaze imena koncentracijskih logora u kojima su ubijani Romi i Sinti (među njima je i Jasenovac, nap. red.)

Dok šetamo oko jezera nailazimo na ploču na kojoj stoji „Auschwitz“. Na interaktivnom spomeniku na pametnom telefonu pronalazimo tu istu ploču. Kad se na nju klikne, na ekranu se pojavljuju informacije o koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau. Isidori je bilo važno da se u prvom planu nađu priče preživjelih žrtava i njihovih potomaka. Na aplikaciji se pojavljuje Ceija Stojka. Umjetnica koja je preminula 2013., preživjela je nacistički režim. Ona priča o dolasku u Auschwitz-Birkenau. Svjedokinja vremena se prisjeća: mraka, bodljikave žice, žeđi, dernjave, zavijanja pasa.

Središnji spomenik u Berlinu

Nastavljamo s obilaskom spomenika, stižemo do jedne poduže ploče s informacijama. Tu je kronologija genocida and Sintima i Romima. Isidora kritizira da je u fokusu kronologija počinitelja, da se prije svega tematizira zakonodavstvo, da se nude razne brojke. I dodaje da nedostaje informacija o otporu zajednice, o feminističkoj perspektivi, o svakodnevnim pričama iz života romske i Sinti zajednice. U aplikaciji se ona bavi i tim temama, tematizira ih kroz intervjue, pjesme proganjanih, obiteljske fotografije, umjetnost pa i kroz stripove. „Ovo nije bilo kakav spomenik, već bi to trebao biti središnji spomenik ubijenim pripadnicima Roma i Sintija u Europi“, kaže Isidora. I dodaje da zato spomenik u Berlinu treba prikazati međunarodnu perspektivu zajednice Roma i Sintija.

Aktivistica želi ujedno uspostaviti poveznicu između stradanja u Drugom svjetskom ratu i – sadašnjosti. „Nije dovoljno samo se prisjećati, treba i opominjati. Mora se shvatiti na koji način do danas djeluju posljedice nacističke vladavine.” Isidora se prisjeća Roma iz država nastalih raspadom Jugoslavije koji su kod spomenika demonstrirali zahtijevajući pravo na azil. U zemljama iz kojih potječu, kaže Isidora, oni su izloženi teškim oblicima diskriminacije. Berlinska policija je tada rastjerala prosvjednika s područja na kojem je spomenik. „Pravo na azil je usvojeno kao reakcije na progon od strane nacista. Potomci preživjelih žrtava nacionalsocijalističkog režima, koji su i danas žrtve rasizma, to pravo na azil ne mogu konzumirati zato što postoji podjela razlika između politike sjećanja i prava na boravak. A li za Rome i Romnije jedno ide uz drugo.“ Aplikacija stoga postavlja i pitanje: što to sve ima veze sa mnom danas? Nacistički progoni na razne se načine tiču svih ljudi, kaže Isidora. 

Početkom 2023. na spomeniku u Berlinu će se pojaviti QR-Code za aplikaciju koju će svi posjetitelji moći besplatno preuzeti. Na njemačkom i romskom (romanes) jeziku. Planira se i engleska verzija. Ponuda cilja prvenstveno na mlade ljude i može se koristiti na primjer u školskoj nastavi.

Aplikacija kao prvi korak

A za budućnost Isidora priželjkuje otvaranje pravog muzeja o povijesti i sadašnjosti zajednice Roma i Sintija ili mjesta sjećanja koji bi ponudili sveobuhvatne informacije i perspektive. Aplikacija je za Isidoru samo prvi korak na tom putu. „Sretnom me čini misao da će uskoro posjetiteljice i posjetitelji spomenika preko appa moći poslušati i pročitati priče iz romske povijesti.“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu