Kompanija Rio Tinto se vraća u Srbiju na velika vrata. Možda je ispravnije reći da nikad nije ni odlazila, iako je prije dvije godine djelovalo kao da je obustavljen projekt iskopavanja litija u Srbiji.

Nakon protesta, srpske vlasti su 2022. godine poništile sve administrativne akte u vezi s američko-kanadskom kompanijom Rio Tinto, i djelovalo je da se time završava priča oko otvaranja rudnika litija u Srbiji.

Međutim, vrlo brzo su uslijedile pokajničke izjave, prije svega predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kako je to bila velika greška i da je ipak trebalo inzistirati na tom projektu.

Vrhunac je uslijedio nedavno kada je Vučić najavio otvaranje rudnika litija „Jadar“ vjerojatno 2028 godine. Da je otprilike četiri godine dovoljno za otvaranje rudnika, načelno je u razgovoru za DW potvrdio i Chad Blewitt, izvršni direktor projekta „Jadar“.

Jadar ne smije pasti

Neka vrsta odgovora javnosti bilo je protesno okupljanje u Loznici u petak u organizaciji više ekoloških pokreta.

Kako se čulo, na ovom prosvijedu postojao je samo jedan zahtev – zakonska zabrana primenjenih geoloških istraživanja, te eksploatacije litija i bora u Srbiji. „Rok je 40 dana, 41. dan, ne budu li usvojili zakon, blokirat ćemo Srbiju“, rekla je Marijana Trbović Petković, aktivistkinja udruženja „Ne damo Jadar“.

Naglasila je da se ovog puta neće maltretirati ljudi po ulicama nego „da će se blokirati ključne točke željeznice, da ne može Kinez iz Bora izvlačiti naše zlato. Blokirat ćemo da ne bi mogla mafija iz Bosne izvlačiti ugljen“, rekla je ona.

Projekt bez točke

Urednik u tjedniku Radar Milan Ćulibrk kaže da na ovaj projekt u stvari nikad nije stavljena točka, i da se samo čekalo da padne prašina na nezadovoljstvo građana. Sad samo ostaje pitanje koliko se taj državni preokret može spriječiti protestima: „Ako izlijev nezadovoljstva bude velik, ne isključujem da će državni vrh i ovog puta popustiti pod tim pritiskom“, ističe Ćulibrk za DW.

Situacija u odnosu na prošli ciklus prosvijeda protiv Rio Tinta se ipak donekle promijenila. Oporbena energija se dodatno istrošila, opozicija se još više podijelila, a neki od nositelja tadašnjih protesta su sada svjesni ili nesvjesni pomagači vlasti.

„Vlast svakako računa na to da su se ljudi umorili, da su postali apatični, i da više neće iskazivati svoje nezadovoljstvo na ulici ili na terenu“, kaže o tome Ćulibrk.

„No, ključni je problem ipak to što nikad nismo imali javnu raspravu o tom projektu. Država je trebala formirati neku svoju radnu grupu stručnjaka, umjesto da to radi kompanija koja bi taj rudnik željela otvoriti“, skreće pažnju naš sugovornik.

Cifre se ne uklapaju

Predsjednik Srbije, kada govori o prednostima ovog projekta, uglavnom barata brojkama o procjenjenom pozitivnom utjecaju rudnika litija na BDP Srbije. Aktivisti koji se protive projektu upozoravaju da Srbija ne smije postati rudarska kolonija.

„Ako je točno ono što čujemo, taj rudnik će se otvoriti 2028. ili 2029. godine, i zaposlit će nekoliko tisuća radnika s prosječnom plaćom od tisuću eura. A nama predsjednik s druge strane obećava prosječnu plaću od 1400 eura do 2027. godine“, kaže Ćulibrk i dodaje:

„Vlast inzistira na novcima i materijalnim efektima, a protivnici na zaštiti okoliša. Nema tog novca koji može nadoknaditi eventualne posljedice po životnu sredinu. Srbiju očekuje i problem s pitkom vodom, i zato se moraju ozbiljno razmotriti svi negativni efekti kako ne bi imali veću štetu nego korist od ovakvog projekta“, naglašava Milan Ćulibrk.