U Rumunjskoj eksplodira dron koji nije postojao. To zvuči kao da je iz drame Eugena Ionescua, rumunjsko-francuskog majstora apsurdnog teatra. Ali, to je trenutna rumunjska stvarnost.

U noći s nedjelje na ponedjeljak (4.9.) Rusija je dronovima-kamikazama ponovo bombardirala ukrajinsku luku na Dunavu Izmail. Jedan dron je eksplodirao i na drugoj obali Dunava, onoj rumunjskoj. A to znači na teritoriju NATO-a. Na videima koji su dijeljeni po društvenim mrežama, ali i onima koje je objavila ukrajinska strana, vidi se vatrena kugla eksplozije. Ali, rumunjske vlasti su odlučno opovrgavale da se to dogodilo. Dva dana kasnije, upravo za vrijeme susreta predsjednika država i vlada Inicijative tri mora u Bukureštu, uslijedilo je ipak priznanje: „Dijelovi drona pali su na rumunjski teritorij", objavio je rumunjski ministar obrane.

To je prvi put od početka ruske agresije na Ukrajinu 24. veljače prošle godine da prilikom napada na ukrajinski teritorij jedan dron padne na područje NATO-a. Jer, ukrajinske luke na Dunavu, koje Rusija već tjednima bombardira, nalaze se samo nekoliko stotina metara od rumunjske granice. U Izmailu je rumunjska obala udaljena samo 400 metara, granica ide sredinom rijeke.

 

Ne može se isključiti da je Rusija svjesno napala rumunjsku obalu Dunava kako bi vidjela reakciju Rumunjske i NATO-a. Bilo kako bilo, takvog slučaja još nije bilo. U Poljskoj je prošle godine pala ruska raketa u šumu, ali nije imala eksploziva. A raketa, od koje je prošle godine u Poljskoj poginulo dvoje ljudi, zacijelo je bila zalutala ukrajinska raketa protuzračne obrane.

Diplomatsko prepucavanje

To što se dogodilo u Rumunjskoj moglo se predvidjeti. Rusija od kraja srpnja 2023. gotovo svakodnevno bombardira tri ukrajinske luke na Dunavu: Reni, Izmail i Kiliju. U izvještajima rumunjskih medija stanovnici se žale da dronovi često lete vrlo nisko preko rumunjskog teritorija, ali da vlasti njihove pritužbe ne uzimaju ozbiljno. S obzirom na to reakcija rumunjske države je čudna. Nakon prvih napada krajem srpnja 2023. Rumunjska ih je, istina, oštro osudila. Ali, rumunjska obala Dunava nije jače zaštićena, recimo sustavima protuzračne obrane.

Nakon što su u ponedjeljak objavljeni prvi izvještaji o padu drona na rumunjski teritorij, Rumunjska je to gotovo alergično odbacila. Predsjednik države Klaus Iohannis je izjavio da „ne postoji ni krhotina, ni dron ni neka druga naprava, koja je negdje stigla u Rumunjsku". Stvar se razvila u pravo diplomatsko prepucavanje s Kijevom. Pritom je nastao dojam da Rumunjska predbacuje Ukrajini da susjednu zemlju želi uvući u rat.

Koridor za teretne brodove

To začuđuje tim više što je Rumunjska dosad bila vrlo solidarna s Ukrajinom i pritom se nije plašila rizika. Tako primjerice teretni brodovi iz regije Odese smiju ući u rumunjske teritorijalne vode na Crnom moru kroz jedan koridor uz obalu – i odatle ploviti dalje prema Bosporu. Proteklih tjedana su četiri broda iskoristila tu mogućnost, iako je Rusija sve brodove koji dolaze iz ukrajinskih luka proglasila „legitimnim ciljevima napada".

U srijedu (6.9.) ministarstvo obrane u Bukureštu i predsjednik Klaus Iohannis su se povukli. Nakon što je ministarstvo obrane potvrdilo da su na rumunjski teritorij pali dijelovi drona, Iohannis je izjavio: „Ako se potvrdi da se radi o dijelovima ruskog drona, onda to predstavlja teško kršenje rumunjskog suvereniteta."

Brojne nepodudarnosti

Ali, puno toga ostaje otvoreno. Ministarstvo obrane u Bukureštu nije odgovorilo na detaljan niz pitanja DW-a u vezi s tim slučajem: Je li rumunjska protuzračna obrana prepoznala dron koji je eksplodirao i druge dronove koji su letjeli u tom smjeru? Ako je, zašto dronovi nisu srušeni za vrijeme leta preko rumunjskog teritorija? I zašto je Bukurešt tako odlučno odbacivao informacije iz Ukrajine, a da prije toga nije detaljno istražio slučaj?

Rumunjska javnost je zabrinuta i zgrožena zbog takvih pitanja. Prije svega zato što na svjetlo dana izlazi sve više nepodudarnosti. Tako su rumunjski vojni istražitelji medijima prenijeli informaciju da dron koji je pao nije nosio eksploziv, nego da se možda radilo o špijunskom dronu. Novinari TV-postaje Digi24 su, međutim, u četvrtak (7. 9. 2023.) pronašli krater u blizini rumunjskog sela Plauru nasuprot ukrajinske luke Izmail i čak pronašli krhotine, za koje se pretpostavlja da su od drona. Mjesto pada nije bilo ni osigurano ni blokirano.

„Proturječno okolišanje"

Publicist Dan Tapalaga napisao je na portalu G4media da je ophođenje rumunjske države s ovim slučajem „vatromet nekompetencije". Njegova kolegica Ioana Ene Dogioiu s portala Spotmedia nazvala je čak Rumunjsku „propalom državom".

Rumunjski politolog i stručnjak za Rusiju Armand Gosu kaže za DW da je rumunjska država u ovom slučaju pokazala velik nedostatak profesionalnosti. „Proturječno okolišanje vlasti ostavlja loš dojam i među diplomatima i među vlastitim pučanstvom", kaže Gosu. „Izgleda kao da država želi zatvoriti oči i ne želi točno znati što se događa." Pitanje je što će se još dogoditi prije nego rumunjska država poduzme mjere, kaže Gosu. „Hoćemo li doživjeti da uskoro dronovi padaju na velike gradove kao Galati ili Tulcea?"

On zahtijeva da Rumunjska nedvosmisleno Rusiji da na znanje da neće tolerirati slučajeve kao ovaj od ponedjeljka – i da će shodno tomu djelovati, primjerice na tom području stacionirati djelotvornu protuzračnu obranu.

Ali, trenutno izgleda da i Rumunjska i NATO žele umanjiti značenje toga slučaja. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je u četvrtak (7.9.) izjavio da nema naznaka da je Rusija namjerno napala teritorij Rumunjske.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu