Rumunjska ima novi pravosudni skandal: Vrhovni sud je kao najviša instanca odbacio optužbe protiv dvojice bivših časnika zlogalasne komunističke tajne policije Securitate, Marina Parvulescua i Vasilea Hodisa. Njih se teretilo da su 1985. bili umiješani u ubojstvo režimskog kritičara Gheorghea Ursua ​​dok se on nalazio u istražnom pritvoru.

Inženjer Ursu je u nekoliko pisama radiju Slobodna Europa osudio površnu i neodgovornu obnovu zgrada oštećenih u razornom potresu 1977. godine. Po njegovim riječima, to je bila svjesna odluka komunističkih vlasti kako bi se smanjili troškovi.

Osim toga, u svom privatnom dnevniku je kritizirao politiku i kult ličnosti diktatora Nicolaea Ceausescua. Uredski kolega, za kojeg se kasnije ispostavilo da je bio doušnik Securitatee, ukrao je dnevnik i predao ga vlastima. Uslijedila je pretraga kuće tijekom koje je pronađeno više desetaka bilježnica. Nekoliko stranih novčanica i kovanica u vrijednosti od 17 dolara u Ursuovom stanu dovelo je do njegovog uhićenja - posjedovanje strane valute je u to vrijeme bilo protuzakonito.

U tadašnjoj Rumunjskoj je hapšenje politički nepoželjnih građana zbog navodnih sitnih kaznenih djela bilo uobičajena praksa​​. Iz dosjea, koji je tajna služba vodila o Ursuu i koji su tek 2014. pronašli stručnjaci Nacionalne službe za proučavanje arhiva Securitatee (CNSAS), proizlazi da je on bio odlučio učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi se borio protiv Ceausescuove politike: „Ako ih ne zaustavimo, moralno ćemo se prostituirati i postati sluge pod vlašću luđaka i terorističke svinje” – misleći na Nicolaea Ceausescua i njegovu svemoćnu suprugu Elenu.

Tijekom dvomjesečnog pritvora Gheorghea Ursua brutalno su zlostavljali i istražitelji Securitatea i cimeri iz ćelije. Umro je jer se nije htio odreći svog stava i jer je odbio suradnju sa Securitateom.

Oslobađajuća presuda i njene posljedice

Prema mišljenju Vrhovnog suda, službenici Securitatee u ovom slučaju nisu znatno kršili prava zatvorenika. Po riječima sudaca, i  kazneno gonjenje opterećuje optužene. Osim toga, kaže sud, nakon dolaska Ceausescua na vlast 1965. režim više nije sustavno progonio disidente. U presudi se navodi da uopće nije jasno radi li se tu stvarno o disidentstvu, jer ono nije bilo javno iskazano i očigledno. Osim toga, ističe se, Ursu je nekoliko puta smio putovati u zapadne zemlje. Tako su suci Vrhovnog suda potvrdili prvostupanjsku oslobađajuću presudu dvojici bivših službenika Securitatee. Oni su više puta izjavili da su postupali po višim nalozima u skladu s tadašnjim zakonodavstvom.

Političari i civilno društvo u Rumunjskoj šokirani su presudom. Prema priopćenju Instituta za proučavanje komunističkih zločina (IICMER), oslobađajuća presuda ima ozbiljne negativne posljedice na proces suočavanja s prošlošću u zemlji. Liberalna ministrica pravosuđa Alina Gorghiu rekla je da nikada nije mogla zamisliti da bi jednom mogli biti „legitimirani instrumenti progona i mučenja, dok se u drugi plan stavljaju temeljna prava i slobode".

Ali kako je uopće bilo moguće da dvojica bivših službenika Securitatee budu oslobođena? Prizivni sud u Bukureštu promijenio je 2019. pravnu kvalifikaciju optuženih bivših čuvara zatvora iz „zločina protiv čovječnosti" u „nečovječno postupanje". To omogućava kriminalcima da izbjegnu strožu kaznu.

Osim toga, suđenje se odugovlačilo nekoliko godina, tako da je istina o metodama Securitate tek polako izlazila na vidjelo, što je otežalo sankcioniranje. A onda su suci u prvoj instanci izjavili su da je „otpor žrtve komunističkom režimu bio beznačajan" - kao da su bili pozvani suditi o postupcima žrtve, a ne o postupcima zločinaca.

Tuga i zaprepaštenje

Germina Nagat, članica Nacionalne službe za proučavanje arhiva Securitatee (CNSAS), kaže u razgovoru za DW da „postoje brojni  zapisi koji dokumentiraju tisuće slučajeva ozbiljnog zlostavljanja građana od strane Securitatea u posljednjim godinama diktature, od uhićenja pod izlikom počinjenja nekih banalnih zločina do ubijanja onih koji su pokušali ilegalno prijeći granicu."

Andrei Ursu, sin ubijenog kritičara režima i istaknuti predstavnik rumunjskog civilnog društva, rekao je za DW da su suci „u sprezi sa Securitateom". Oni su kao mjerodavne priznali argumente svjedoka optuženih - trojice bivših visokih službenika Securitatea, dok su potpuno zanemarili iskaze bivših disidenata koji su iznosili dokaze i opisivali kako su bili mučeni.

Još nisu do kraja razjašnjene sve okolnosti oko svrgavanja Ceausescuove diktature u prosincu 1989., nakon više od tri desetljeća. Tada je poginulo više od 1.000 ljudi, a više od 4.000 ih je ranjeno. U toku je postupak protiv osoba koje se terete da su izdale nalog za pucanje po nenaoružanim građanima. Predstavnica CNSAS-a Germina Nagat strahuje da bi sadašnja presuda u slučaju Ursu mogla predstavljati presedan za obrazloženje drugih presuda, iako su tvrdnje sudaca „u očitom sukobu s događajima u posljednjim godinama diktature, koji su dosegli vrhunac revolucijom 1989."

Državno odvjetništvo najavilo je da će ispitati izvanredne pravne lijekove protiv presude. A Andrei Ursu je najavio da će se obratiti Europskom sudu za ljudska prava.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu