1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rumunjska nakon poništavanja predsjedničkih izbora

21. prosinca 2024

Frustracija i razočarenje zbog blokiranih reformi i nemogućnosti da se zemlja promijeni, u Rumunjskoj su doveli do izbornih uspjeha ekstremnih desničara. Ali demokratske stranke kao da nisu u stanju izvući pouku iz toga.

Prosvjednici s transparentima i jedan muškarac s megafonom na ramenima drugoga muškarca s maskom
Prosvjedi protiv desno-ekstremnog rumunjskog predsjedničkog kandidata Georgescua 27.11.2024. u BukureštuFoto: DANIEL MIHAILESCU/AFP/Getty Images

Kao i više puta do sada u svojoj postkomunističkoj povijesti Rumunjska se nalazi između tragedije i groteske. To se očitava u izbornom uspjehu jednog ekstremnog desničara i proruskog šarlatana prethodnih tjedana, što pokazuje veliko nepovjerenje Rumunja prema političkoj klasi kao i nezadovoljstvo zastojem reformi.  U isto vrijeme i tragično i groteskno je i to što demokratske stranke nisu spremne snositi konzekvence takvog ishoda. Nakon parlamentarnih izbora (01.12.) i poništenih predsjedničkih izbora (6.12.) u Bukureštu razgovaraju političari svih demokratskih stranaka o mogućoj velikoj „proeuropskoj koaliciji“. Ali njima su očito važnije pozicije i taktičko nadmudrivanje od temeljnih reformi koje su potrebne Rumunjskoj.

Predsjednik države Klaus Iohannis se ne javlja u teškoj situaciji i objavljuje svakih šest dana kratke poruke na društvenim mrežama. Nejasno je kad će se održati novi predsjednički izbori. Istovremeno zemlja tek mora preraditi događaje u svezi s prvim krugom predsjedničkih izbora 24.11.2024.

Rumunjski predsjednik Klaus IohannisFoto: Jean-Francois Badias/AP/picture alliance

TikTok-kandidat

Pobjeda ekstremnog desničara Calina Georgescua, koji je do izbora bio nepoznat široj javnosti i koji ima ekstremno desne, kršćansko-fundamentalističke, proruske i ezoterične stavove, iznenadila je javnost. On osuđuje sve „zapadno“ kao štetno, veliča rumunjske fašiste između dva svjetska rata i zagovara istupanje Rumunjske iz Europske unije i NATO-a.

Ustavni sud je najprije donio odluku da je prvi krug predsjedničkih izbora legalan, ali je onda, dva dana uoči drugog kruga koji je bio zakazan za 8.12.2024 donio iznenađujuću odluku o poništenju prvog kruga glasanja. Osnovu za to su sačinjavale informacije koje su prikupile obavještajne službe. Prema tim informacijama Georgescu je od jednog rumunjskog stručnjaka za informacijsku tehnologiju dobio veliku financijsku i logističku pomoć kako bi sa svojim videima na TikToku dopro do što više ljudi. Osim toga, jedan „državni akter", a time se indirektno ukazuje na Rusiju, navodno je pomogao Georgescuu da postane vidljiviji na društvenim mrežama.

Desno-ekstremni predsjednički kandidat Calin GeorgescuFoto: Vadim Ghirda/dpa/picture alliance

Tanki dokazi, neprofesionalno ponašanje

Ukupno gledajući, dokazi koji su dostupni javnosti poprilično su tanki. Pri čitanju tih dokumenata stječe se utisak da su rumunjske tajne službe radile loše i neprofesionalno. Propisana parlamentarna kontrola je izostala. Izvješća o radu, službe podnose mimo zakona – ili prekasno ili ih uopće ne podnose. Trenutno je protiv Georgescua istragu pokrenulo specijalno odvjetništvo DIICOT, nadležno za tešku političku korupciju i organizirani kriminal. Sumnja se da je došlo do ilegalnog financiranja predizborne kampanje. A na inicijativu Rumunjske, Europska unija planira pokretanje postupka protiv TikToka zbog uplitanja u izborni proces.

Ustavni sud ovisan o politici

Rumunjska javnost je duboko podijeljena u svezi s pitanjem poništavanja izbora. Veliki dio rumunjske javnosti, kao i jedan broj stranaka, smatra da se radi o nepoštivanju izborne volje građana. Ustavni sud u Rumunjskoj prati glas slabe i stručno nesposobne institucije ovisne o vlasti.

U listopadu je ekstremna desničarka Diana Sosoaca isključena iz izbornog procesa, dok su drugi ekstremni desničari i dalje mogli djelovati. Javna je tajna u Bukureštu da su time vladajući socijaldemokrati htjeli dobiti idealnog protukandidata za svog premijera Marcela Ciolacua. Taj protukandidat bez izgleda na uspjeh jeste šef ekstremno desničarske stranke Alijansa za ujedinjenje Rumunjske George Simion.

Palača bivšeg rumunjskog komunističkog diktatora Ceausescua u Bukureštu je danas sjedište rumunjskog parlamentaFoto: Cristian Ștefănescu/DW

Reformske stranke nepoželjne u koaliciji?

Vladajuća politička elita grčevito se trudi stvoriti dojam da je sve normalno. Na parlamentarnim izborima 1.12. nominalno proeuropske stranke su osvojile većinu zastupničkih mandata. To su socijaldemokrati (PSD), nacionalni liberali (PNL), progresivno-liberalna Unija Spas Rumunjske (USR) i nacionalno-konzervativna stranka rumunjskih Mađara (UDMR). Ali tri stranke desničarskih ekstremista imaju više od trećine mandata. Među njima je najsnažnija Alijansa za ujedinjenje Rumunjske.

Sve demokratske stranke, kao i 19 zastupnika manjina, dogovorile su se formirati „proeuropsku koaliciju“ i isključile su svaku moguću suradnju s ekstremnom desnicom. Međutim, izgleda je progresivno-liberalna stranka USR trenutno jedina zainteresirana za reforme. A upravo ona je, izgleda, nepoželjna u koaliciji. Ta stranka nije pozivana na neke koalicijske pregovore, a ignorira se i njezin prijedlog da se reformski koraci predvide u proračunu.

USR je zato odbio sudjelovati na sastanku na kojem su se dijelili položaji. Predsjednica progresivnih liberala je o programu reformi, koji je u međuvremenu objavljen, rekla da se radi o kopiji ranijih reformskih obećanja koja nikada nisu bila ispunjena. Nagovijestila je da USR neće ući u vladu, jer ne želi biti njezin smokvin list.

Elena Lasconi, šefica USR-aFoto: Bogdan Buda/REUTERS

„Rumunjski Prigožin"

U međuvremenu je u tijeku još jedna epizoda iz kategorije „tragično i groteskno“.  Navodno je bio planiran puč u zemlji. Izgleda ga je planirala skupina okupljena oko bivšeg plaćenika i pripadnika Legije stranaca Horatiua Potraa. Njega nazivaju i „rumunjski Prigožin“. Kao vođa plaćenika bio je dugo u Kongu, i navodno je tamo odgovoran za ratne zločine. Smatra se da Potra podržava Georgescua. Uoči izbora su se sastajali.

Potra je s još nekoliko sljedbenika uhićen 8.12.2024. Čitava skupina, snabdjevena oružjem i većim iznosom gotovine, krenula je u automobilima prema Bukureštu. Najprije su državne institucije govorile  o „planiranom puču“. U međuvremenu se službeno govori samo o pokušaju insceniranja nemira. Potra je uhićen nakon anonimnog telefonskog poziva policiji. Nije jasno zašto tajne službe i državne institucije nisu ranije reagirale, iako Potra nije djelovao posebno konspirativno.

U međuvremenu je on ponovno na slobodi. Novinari su ga 17.12. pitali zašto je naoružan htio doći u Bukurešt. Porta je odgovorio da je pustio „profesora fizike da polaže ispit iz klasične mehanike, jer je prethodno pao na ispitu“. To je bilo aludiranje na predsjednika države Klausa Iohannisa, bivšeg srednjoškolskog profesora fizike.

Tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.