Problema u Njemačkoj ne nedostaje: gospodarstvu ne ide dobro, sve više tvrtki planira smanjiti broj zaposlenih. Osim toga i skupoća dalje traje, a zbog raspada vladajuće koalicije 23. veljače se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori.

No po ispitivanju građana Deutschlandtrend, koje je redovito provodi agencija Infratest-dimap, najveći strah kod Nijemaca izaziva pomisao da bi se rat u Europi mogao proširiti i da bi Putin mogao napasti i druge države osim Ukrajine – to je velika ili najveća briga za čak 65% upitanih. Odmah na drugom mjestu – 61% ispitanika je zabrinuto zbog mogućnosti da bi Njemačka mogla biti uvučena u rat u Ukrajini. Tek na trećem mjestu (59%) je briga građana da Njemačka i nakon prijevremenih izbora neće dobiti stabilnu vladu. 

Ako se pogledaju rezultati ispitivanja o podršci strankama, to će doista biti teška zadaća: gotovo je izvjesno da će doći do promjene na vlasti i da će kršćanski demokrati (33% podrške) dobiti mandat za formiranje vlade. A onda sve postaje složeno. Druga po veličini frakcija u Bundestagu će vjerojatno biti desničarski populisti iz Alternative za Njemačku (AfD) koju podržava 19% upitanih, ali iako bi koalicija s tom strankom matematički bila dovoljna za većinu u parlamentu, za CDU/CSU je koalicija s AfD-om potpuno isključena.

To znači da će čelnika kršćanskih demokrata Friedricha Merza čekati neugodna zadaća da unatoč svemu stvori stabilnu koaliciju. Inače, čak nevjerojatnih 60% upitanih ne misli da će Merz biti dobar kancelar. 29% ispitanika misli kako bi bilo dobro formirati „veliku“ koaliciju, dakle sa socijaldemokratima koje podržava još samo 14% upitanih. Nešto manje ispitanika (19%) savjetuje koaliciju sa Zelenima koji imaju podršku 14% od 1.350 reprezentativno izabranih građana Njemačke u ovom ispitivanju.

Jedan partner neće biti dovoljan

No matematika govori kako neće biti dovoljna koalicija samo s jednom strankom. Najstabilnija opcija bi bila CDU/CSU, SPD i Zeleni. Njemački liberali, tradicionalni partneri stranaka Unije (CDU/CSU) u vladi, nakon potkopavanja vlade kancelara Scholza su duboko pali u naklonosti građana – da su izbori iduće nedjelje biralo bi ih samo 3% upitanih. To znači da su ispod izbornog praga, makar teoretski postoji mogućnost da ipak uđu u Bundestag direktnim mandatima – ali teško da će i tako biti ikakav faktor za formiranje koalicije.

Koalicijski partner bi – također samo u teoriji – mogao biti Savez Sahre Wagenknecht (BSW) koji s 5% prelazi izborni prag, ali po političkim gledištima je teško spojiv s kršćanskim demokratima Friedricha Merza.

Mišljenje Nijemaca o ratu u Ukrajini

Autori ovog ispitivanja javnog mnijenja su željeli više doznati i o mišljenju Nijemaca o ratu u Ukrajini. Uporno raste broj građana koji misle kako Njemačka „previše“ podržava Ukrajinu u ratnim naporima (39% - 3% više nego mjesec dana ranije), ali istovremeno nema velikog oduševljenja idejom skorog američkog predsjednika Trumpa da se za mir u Ukrajini Kijev treba odreći dijela svog teritorija. 78% upitanih misli kako jedino Ukrajina može odlučiti o tome kada i kako pregovarati o miru, makar 53% upitanih misli kako je realno da će se žrtva agresije morati odreći dijela svog teritorija da bi prestao rat.

Zanimljivo je kako to mišljenje podjednako dijele i na zapadu i na istoku Njemačke, koji je tradicionalno više naklonjen Kremlju. A na pitanje, treba li Ukrajina u nekoj perspektivi biti primljena u NATO, pozitivno je odgovorilo 52% zapadnonjemačkih građana, ali samo 37% upitanih s područja bivše socijalističke Njemačke.