Nije točno, čuli smo od sudionika sastanka: nije se razgovaralo o tome i nekakav bojkot nije bila opcija u virtualno sastanku ministara sporta iz 35 zemalja na kojeg je pozvalo ministarstvo sporta Velike Britanije. Na njemu su sudjelovali predstavnici iz čitavog niza europskih zemalja, ali i SAD i Japana. Poljski ministar sporta Kamil Bortniczuk je nakon sastanka izjavio kako bi bilo „besmisleno" sad baviti se bojkotom, ali kako se „takav scenario ne može isključiti".

No kako izvještava vlada Litve, postojala je uglavnom sloga o tome kako se Rusija i Bjelorusija i dalje treba isključiti iz međunarodnih natjecanja i obzirom na napad na Ukrajinu, „do danjega" ne može biti povratka sportaša iz tih zemalja na međunardnu pozornicu. Sve ostalo bi bila „teška greška" Međunarodnog olimpijskog komiteta, upozorio je ministar sporta Austrije Werner Kogler. Zajednički stav ovih zemalja bi u dogledno doba trebalo biti objavljeno u priopćenju britanske državne tajnice za sport, Lucy Fraser čija je vlada i pozvala na ovaj sastanak.

Sastanak koji je potrajao sat i pol je počeo obraćanjem ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je još jednom ponovio: svi planovi MOK otvoriti to natjecanje i za sportaše iz Rusije i Bjelorusije je „pokušaj objasniti čitavom svijetu kako je teror prihvatljiv". Slična stajališta su proteklih dana izrazili i visoki predstavnici nekih drugih zemalja.

„Apsolutno neprihvatljivo"

Taj zahtjev je odredio smjer ovog razgovora u kojem se pokušao naći zajednički stav prema najavi MOK. Doduše do Olimpijskih igara u Parizu je još više od godine dana, ali Olimpijski komitet bi mogao prihvatiti nastup sportaša iz te dvije zemlje, ali pod neutralnom – u pravilu je to Olimpijska zastava. No uvjet bi bio da se sportašice i sportaši koji nastupaju jasno izraze kako stoje uz povelju Olimpijskih igara i da „ne podupiru aktivno" rat u Ukrajini. Predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Thomas Bach je nedavno izjavio kako bi isključivanje sportaša „zbog njihove putovnice ili mjesta rođenja" bilo jasno kršenje odredbe protiv diskriminacije.

Ove subote se oglasio i ruski ministar sporta Oleg Maticin ba taj pokušaj „skupine zemalja protjerati" ruske sportaše sa Olimpijskih igara. „Taj pokušaj diktirati uvjete sportašima za sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima je apsolutno neprihvatljivo", prenose ruski mediji. „Tu vidimo flagrantnu želju uništiti jedinstvo međunarodnog sporta i međunarodnog Olimpijskog pokreta", smatra ruski ministar.

U vijesti ruskih medija nema informacije o prijedlogu MOK da sportaši te zemlje nastupe na OI, ali ne pod zastavom Rusije. No Maticin je isto tako dodao kako bi i za MOK „bilo bolje organizirati sportska natjecanja među državama kako bi sport bio ambasador mira i stvaratelj mostova među nacijama."

Nikad nema potpune sloge

No pozicije pred Olimpijske igre u Parizu su oštro podjeljene: Ukrajina je najavila kako će bojkotirati igre ako tamo budu i sportaši Rusije i Bjelorusije, što je i direktora MOK natjeralo ukoriti Ukrajinu kako takvo ponašanje krši „temelje i načela Olimpijskog pokreta".

No kao što je bilo i u svim dosadašnjim slučajevima kad se politika prelamala preko Olimpijskih igara – to je iz raznih razloga bilo i u Montrealu 1976., prije svega zbog sovjetskog napada na Afganistan uoči OI u Moskvi 1980., a onda i uzvrat kod sudjelovanja na Olimpijadi u Los Angelesu 1984. – nikad se toj inicijativi nisu priključile sve zemlje. I ovaj put MOK mora biti svjestan velikog utjecaja Olimpijskog vijeća Azije koji u sudjelovanju Rusije ne vide osobitih problema, a podrška ovakvoj „neutralnoj" inicijativi čelnika MOK-a bi svakako mogla stići i iz zemalja sa drugih kontinenata.

S druge strane su tu i sportske udruge i organizacije kao i istaknuti pojedinci u Europi koji ustraju u isključivanju sportaša zemlje koja je krenula u brutalan osvajački rat protiv susjedne države. OI u Parizu bi trebale početi 26. srpnja 2024. – i jedino se valja nadati kako će do onda i svijet postati mirniji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu