„Sankcije? Na to naše nuklearne rakete umiru od smijeha." Kada su 2014., nakon ruske aneksije Krima, uvedene sankcije, mnogi Rusi nosili su majice s otprilike takvim podrugljivim natpisima. U početku se sa sankcijama oklijevalo i bile su prilično ograničene. Rusija se prilagodila „novoj ekonomskoj realnosti" – to je inače moskovski eufemizam za konfrontaciju sa Zapadom. A i gospodarstvo je 2017. ponovo počelo rasti. Međutim, pitanje je hoće li se to tako nastaviti i nakon nove runde sankcija.

Gubici vrijedni milijarde

Po prvi put nakon aneksije Krima nove mjere koje su uvedene 6. travnja izazvale su lom na ruskim tržištima vrijednosnim papirima i devizama. Sankcije protiv 24 oligarha, vodećih državnih službenika i 15 poduzetnika su, prema ruskim medijima, za samo nekoliko sati u ponedjeljak izazvale dvoznamenkaste gubitke koji se mjere milijardama.

Pad se nastavio i u utorak, a kraj nije ni na vidiku. Pritisak na ruske vrijednosnice i rublju raste i zbog mogućih novih američkih sankcija zbog slučaja nekadašnjeg rusko-britanskog špijuna Sergeja Skripalja. U američkom Kongresu postoji prijedlog da se sankcije uvedu i na ruski državni dug. Ako se to dogodi, bit će to „ekonomski rat", kaže Aleksandar Šohin, predsjedavajući ruskog Udruženja poduzetnika RSPP.

Pritom zbog novouvedenih sankcija ne trpe samo direktno pogođene osobe i firme, već i drugi poduzetnici i banke. Gubici na dionicama pogodili su i rusku najveću banku – Sberbanku. Vlada, međutim, tvrdi da situaciju drži pod kontrolom i obećava financijsku podršku.

Ekonomski imperij se bori za opstanak

Državna pomoć će sigurno biti potrebna 50-godišnjem poduzetniku Olegu Deripaski i to više nego drugima. On je, smatra Washington, jedan od Kremlju posebno bliskih oligarha i najžešće je osjetio posljednje američke sankcije. Njegov ekonomski imperij „Basic Element" žestoko je pogođen. „Basic Element", prema navodima iz same tvrtke, zapošljava širom svijeta više od 150.000 ljudi. Na njihovim internetskim stranicama stoji da više od 15 posto ruskog stanovništva „direktno ili indirektno" ovisi od tog koncerna. Tu se još ubrajaju najveći svjetski proizvođač aluminija „Rusal" ili koncern „Ruski strojevi", s poduzetnicima iz automobilske industrije, zrakoplovne industrije i željezničke tehnike.

Simboličan detalj je to što „Ruskim strojevima" pripada proizvođač automobila GAZ iz Nižnjeg Novgoroda. To je tradicionalno rusko poduzeće pred čijim radnicima je Vladimir Putin u prosincu 2017. najavio svoju četvrtu kandidaturu za dužnost predsjednika. U ožujku je ponovo izabran.

Još je nejasno jesu li zbog sankcija ugrožena radna mjesta u Deripaskinim tvrtkama. Istina je da je SAD vrlo važno tržište za aluminij, ali ipak najveći dio proizvodnje „Basic Elementa" ide na domaće tržište. Čini se da je ipak stvarni problem njegov vanjski dug težak milijarde. Zbog sankcija se ti dugovi mogu otplaćivati samo uz državnu pomoć. Analitičari procjenjuju da bi država tako mogla preuzeti Deripaskin imperij.

Mnogo gubitnika

Mnogi Rusi su do sada osjetili sankcije Zapada, ali ograničenja nisu bila tako dramatična. Sličan lom na tržištu devizama dogodio se krajem 2014. Razlog za to tada je bio pad cijena nafte na svjetskom tržištu, što je najvažniji ruski izvozni proizvod i izvor deviza.

U ovom trenutku se u Rusiji diskutira o tome je li devalvacija rublje problem za one Ruse koji planiraju odmor u inozemstvu. U svakom slučaju, prošle godine je pao broj Rusa koji su odmor provodili izvan domovine.

Osim toga, mnogi Rusi bi prve posljedice pada rublje uzrokovane sankcijama mogli uskoro osjetiti u prodavaonicama elektronskih uređaja. Gospodarski časopis „Vedomosti" pisao je da se očekuje povećanje cijena za pet do deset posto za pametne telefone ili računala.

Ali ima i onih koji od ovakvog razvoja događaja profitiraju, prije svih turizam. Tako bi mnogi Rusi umjesto u Turskoj ove godine mogli ljetovati na poluotoku Krimu.