1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaRusija

Rusija: stroži zakon o "nepoželjnim organizacijama"

Jurij Rešeto
27. srpnja 2024

Ruske vlasti uskoro će moći zabraniti gotovo sve strane organizacije i proglasiti ih "nepoželjnima" te kriminalizirati suradnju s njima. Duma je usvojila odgovarajući zakon.

Državna duma
Ruski parlament je usvojio nove propiseFoto: Sergei Fadeichev/dpa/TASS/picture alliance

Poznato je da je kritičarima Kemlja u Rusiji vrlo teško. Posljednjih godina je usvojen čitav niz zakona koji kriminaliziraju otvorenu kritiku službene politike Moskve. Među njima je i Zakon o takozvanim "nepoželjnim organizacijama", koji je sada pooštren. Duma je usvojila izmjene u trećem i posljednjem čitanju. Nakon konačnog usvajanja u Vijeću federacije i potpisa predsjednika Vladimira Putina, zakon će odmah stupiti na snagu.

Prema ovom zakonu, organizacije se u Rusiji smatraju nepoželjnima „ako njihove aktivnosti predstavljaju prijetnju temeljima ustavnog poretka Ruske Federacije, obrambenoj sposobnosti zemlje ili sigurnosti države". Takvim organizacijama je zabranjeno "obavljanje novčanih transakcija, dijeljenje informativnog materijala, također i putem medija ili interneta, osnivanje pravnih subjekata i provođenje programa".

Uskoro će svaka strana organizacija biti zabranjena?

Do sada se ovaj zakon odnosio samo na nevladine organizacije, prije svega na oporbene institucije kao što su političke zaklade, grupe za ljudska prava ili ekološka udruženja. No sada će sve strane organizacije moći biti proglašene "nepoželjnima" ako su njihovi "osnivači ili članovi vlasničkih struktura državni organi neke druge zemlje". Dakle, više nije važno tko je osnovao i vodi takvu organizaciju: je li riječ o privatnoj osobi, društvu s ograničenom odgovornošću, registriranom udruženju, političkoj stranci, državnoj ili vladinoj instituciji.

Ruska organizacija za ljudska prava Memorial već je raspuštena u krajem 2021.Foto: Maksim Blinov/SNA/imago images

Suradnja s takvom organizacijom je u osnovi kažnjiva. Sudjelovanje u aktivnostima neke "nepoželjne organizacije" u Rusiji ili u inozemstvu smatra se prekršajem i kažnjava se novčanom kaznom u visini od oko 1.600 eura. Ako osoba ponovi to djelo, prijeti joj kazna do 5.300 eura ili zatvorska kazna do četiri godine. Osnivanje "nepoželjnih organizacija" kao i njihovo vođenje kažnjava se zatvorskom kaznom u trajanju do šest godina.

I sugovornicima u intervjuima prijete kazne

Pod suradnjom se podrazumijeva dijeljenje citata i linkova tekstova i video sadržaja "nepoželjne organizacije", kao i sudjelovanje na javnim događajima koje organiziraju "nepoželjne organizacije". Prekršaj čini i onaj tko dade intervju nekom televizijskom kanalu koji je proglašen takvom organizacijom. Zakon bi se mogao primijeniti i na Deutsche Welle, koji je već morao zatvoriti svoje dopisništvo u Moskvi.

Ruska pravnica Anastazija Burakova je uvjerena da je zakon namjerno formuliran što je moguće nejasnije, kako bi se moglo zabraniti što veći broj organizacija koje su "neusklađene s politikom Kremlja". U razgovoru za DW ona ga naziva "kaučuk-zakonom", jer se može "rastezati" i tumačiti na različite načine.

I davanje intervjua stranim medijima bi uskoro moglo bi kažnjivo u RusijiFoto: DW

Primjerice, kako ističe Burakova, zakon se može primijeniti na NATO, Vijeće Europe ili Međunarodni kazneni sud. "Svaka osoba koja podnese žalbu protiv ruske države ovom sudu može se suočiti sa zatvorskom kaznom do četiri godine. To se smatra sudjelovanjem u djelovanju ´nepoželjne organizacije´".

Rusija "još više spušta Željeznu zavjesu"

Kada je Duma glasala o pooštravanju zakona u prvom čitanju 11. lipnja, njezin predsjednik Vjačeslav Volodin je nagovijestio na što cilja izmijenjeni zakon: organizacije koje su osnovane unutar državnih struktura u SAD-u, Velikoj Britaniji i drugim europskim državama i koje "provode aktivnosti usmjerene protiv Rusije".

Vasilij Piskarov, jedan od autora teksta pooštrenog zakona i zastupnik u Dumi, dodao je da stranim organizacijama treba potpuno onemogućiti miješanje u unutarnje prilike u Rusiji: "Postoji dovoljno primjera da organizacije koje su povezane s vladinim organima Sjedinjenih Američkih Država ili europskih zemalja direktno štete Rusiji i provode subverzivne aktivnosti."

Za pravnicu Burakovu je jasno da se "time Željezna zavjesa još niže spušta i da se Rusija još više izolira od međunarodnih institucija".

Akcija Greenpeacea ispred ruskog veleposlanstva u Berlinu povodom druge godišnjice rata u UkrajiniFoto: Annette Riedl/dpa/picture alliance

Rusija: već je zabranjeno oko 200 nevladinih organizacija

Izmijenjeni zakon bit će još represivniji od dosadašnjeg, kaže ruska odvjetnica i aktivistica za ljudska prava Valerija Vetoškina u razgovoru za DW. Za nju je jasno da se u stvarnosti radi o "još većem kažnjavanju ljudi" koji se ne slažu s politikom u njihovoj zemlji. To može uključivati i strance, pojašnjava njena kolegica Anastazija Burakova, naglašavajući da je zakon posebno pojačano primjenjivan od početka ruskog napada na Ukrajinu - i protiv neovisnih medija.

Do sada je oko 200 stranih i međunarodnih nevladinih organizacija u Rusiji proglašeno "nepoželjnima". Među njima su portal Meduza, čije sjedište je u Letoniji, kao i u Nizozemskoj registrirani kanal na ruskom jeziku Dožd, neovisni internetski portal The Moscow Times, njemačke stranačke zaklade kao što su Heinrich Böll i Friedrich Ebert te međunarodne ekološke organizacije WWF i Greenpeace.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku