Rusija je objavila da ima cjepivo protiv koronavirusa. To bi bila dobra vijest kada ne bi postojale osnovane sumnje da se prije svega radi o želji za prestižem. Trenutno ovako stoje stvari sa cjepivima, uključujući i ovo rusko:

Tri vrste cjepiva

U biti postoje tri različite vrste cjepiva, ovisno o aktivnom sastojku koji sadrže: vektor cjepivo, inaktivirano ili mrtvo cjepivo i genetsko cjepivo – od kojih se trenutno koriste i proizvode samo prve dvije vrste.

Inaktivirano ili mrtvo cjepivo: sadrži neaktivne viruse ili njegove odabrane bjelančevine. Ta metoda se koristi za mnoga cjepiva, na primjer protiv hepatitisa B ili gripe.

Vektor cjepivo: virus SARS-CoV-2 se ugrađuje u poznate, bezopasne viruse. Na primjer: u cjepivo protiv ebole ili Denga groznice.

Genetsko cjepivo: zasniva se na odabranim genima virusa koji navode organizam na proizvodnju bezopasnih virusnih bjelančevina, koji potom pokreću imunosnu reakciju. Taj genetski aktivni sastojak može se brzo proizvesti, ali ta vrsta cjepiva još ne postoji protiv bilo koje bolesti.

Šest kandidata

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), trenutno u svijetu postoji 26 potencijalnih kandidata za proizvodnju cjepiva koja se klinički testiraju. U pretkliničkoj fazi ispitivanja i dalje se nalaze 139 aktivnih sastojaka.

SZO priznaje trenutno šest kandidata koji se nalaze u završnoj, trećoj fazi razvoja cjepiva. Države i firme koje su u to uključene su:

AstraZeneca i Sveučilište Oxford – kandidat iz Velike Britanije. Radi se o vektor cjepivu

Sinovac s jednim i Sinopharm s dva kandidata iz Kine. Radi se o tri različite varijante mrtvog cjepiva.

BionTech iz Njemačke, Fosun iz Kine i Pfizer iz SAD-a rade zajednički na genetskoj varijanti.

Moderna i NIAID – kandidat iz SAD-ae, radi se o genetskom cjepivu.

Put i prečice do cjepiva

Prije nego što se neko cjepivo odobri za masovnu proizvodnju, aktivna supstanca u njemu mora biti dovoljno ispitana. Cjepivo se prvo testira na životinjama. Potom se u tri faze testira na ljudima.

U prvoj fazi se testira podnošljivost na malom broj ispitanika. U drugoj fazi se ispituje pojavljuje li se kod ljudi imunološki odgovor i kako treba dozirati aktivni sastojak. Tek u posljednjoj fazi razvoja cjepivo se testira na nekoliko tisuća ljudi da bi se provjerila pouzdanost zaštite. Taj međunarodno utvrđeni put do cjepiva obično traje godinama, čak i čitavo desetljeće.

No postoji mogućnost da se proces ubrza i to na dva načina: tako što se koriste aktivni sastojci koji već postoje – koje dakle ne treba prvo istraživati. Drugi način je da se faze testiranja na ljudima ne vrše linearno jedna za drugom – već paralelno.

U svakom slučaju, međunarodna znanstvena zajednica očekuje da se rezultati istraživanja i testiranja na putu do novog cjepiva objave – kako bi se mogli provjeriti.

Ruski Sputnik-V

Rusija je 11. kolovoza odobrila prvo cjepivo protiv koronavirusa za široku upotrebu. Nazvano je Sputnik-V, po pionirskom uspjehu SSSR-a u Svemiru 1957. Cjepivo je proizvod istraživačkog centra Gamaleja iz Moskve.

Rusija je u međunarodnoj bazi podataka u proljeće registrirala kliničku studiju sa cjepivom Gam-Covid-Vac Lio. Zato se zna da se radi o vektor cjepivu zasnovanom na adenovirusu. Za razliku od vektorskih projekata drugih zemalja, ovo cjepivo djeluje s dva vektora, tako da ga je potrebno primiti dva puta.

Ruski znanstvenici opravdavaju kratko vrijeme razvoja cjepiva činjenicom da je aktivni sastojak već razvijen za upotrebu protiv drugih koronavirusa i da su prva ispitivanja izvedena brže nego kod zapadnih firmi, koje prvo moraju pronaći osobe za testiranje. Rusko cjepivo je prethodno testirano na vojnicima, što je potvrdilo i rusko Ministarstvo obrane.

Međutim, nadležne ruske vlasti još uvijek nisu objavile ništa o konkretnom načinu djelovanja cjepiva, zbog čega je vijest o odobravanju cjepiva naišla na skepsu i kritike dobrog dijela međunarodne znanstvene zajednice.

Nadležne institucije za cjepiva i lijekove u EU-u i SAD-u smatraju da Rusija nije završila treću fazu testiranja, već da je ona zapravo tek počela time što je odobrena i zbog toga cjepivo ne smatraju gotovim proizvodom.

Njemačka i SAD suzdržani, Izrael otvoren za rusko cjepivo

Tako je Klaus Cichutek, predsjednik u Njemačkoj nadležnog instituta „Paul Ehrlich" (PEI), rekao da ruski razvoj cjepiva ima nedostataka: „Moraju se prikupiti statistički značajni podaci o sigurnosti i efikasnosti. Čini se da se to nije bio slučaj s ovim cjepivom."

Cichutek je također rekao da, unatoč suradnji s ruskim vlastima, PEI nije prije jučerašnjeg odobrenja čuo da se s razvojem cjepiva tako daleko odmaklo. To iznenadno odobrenje „ne povećava povjerenje u nadležne ruske vlasti", rekao je predsjednik instituta PEI.

Upozorenja o ruskom cjepivu stigla su i iz Sjedinjenih Država. „Tvrdnja da se ima cjepivo koje se može široko koristiti – prije masovnog testiranja – u najboljem slučaju je problematična", rekao je Anthony Fauci, poznati vrhunski stručnjak za zarazne bolesti u SAD-u.

Izrael je, međutim, pokazao zanimanje za rusko cjepivo. Izraelski ministar zdravstva Juli Edelstein rekao je da je već bilo razgovora s Rusima oko eventualne nabavke. „Ako budemo uvjereni da je to ozbiljan proizvod, pokušat ćemo započeti pregovore", rekao je Edelstein, ali je dodao da nikome ne želi stvarati iluzije: „Cjepivo neće stići sutra."

Covaxin – made in India

Rusija nije jedina zemlja koja koristi prečice kako bi što prije došla do cjepiva i možda je baš zbog najave Indije da će 15. kolovoza pustiti na tržište svoje cjepivo ubrzala proces odobrenja. Indija naime ima namjeru odobriti svoje cjepivo na državni praznik kojim obilježava 73 godine neovisnosti.

Mrtvo cjepivo Covaxin razvio je poznati proizvođač Bharat Biotech, Hiderabad, zajedno s Indijskim vijećem za medicinska istraživanja (ICMR) i Nacionalnim institutom za virusologiju (NIV) u Puni. ICMR je vodeća organizacija u Indiji za biomedicinska istraživanja. Financira je indijska vlada. Deaktivirane čestice virusa SARS-CoV-2, na kojem se zasniva cjepivo, izolirane su na Nacionalnom institutu za virusologiju – dakle sve u vezi s tim cjepivom proizvedeno je i obavljeno u Indiji.

Brazil – tamo se testiraju zapadne i kineske vakcine

Za razliku od ruskog i indijskog cjepiva, ostali kandidati se, prema službeno utvrđenim standardima, nalaze u trećoj fazi testiranja – koja se obavlja u Brazilu. Masovna testiranja se, osim toga, rade i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u Bangladešu.

Pored firme BionTech, druga njemačka firma koja je u utrci za cjepivo je CureVac. Ta firma se sprema izaći na burzu, tako prikupiti novac za treću fazu testiranja, pa efikasnost svog genetskog cjepiva također prvo testirati u Brazilu. S tim bi se trebalo početi u rujnu ili listopadu.

Nitko od kandidata po međunarodnim standardima nije priopćio kada očekuje odobrenje svog proizvoda za masovnu upotrebu.