Lajpciška književna nagrada europskom razumijevanju dodjeljuje se od 1994. osobama koje knjigama doprinose boljem razumijevanju sa zemljama Srednje i Istočne Europe. Dosadašnji dobitnici su npr. Péter Nàdas, Aleksandar Tisma, Imré Kertesz, Eric J. Hobsbawm, Hanna Krall, Claudio Magris, Bora Ćosić, Slavenka Drakulić, te prošle godine Juri Andruhovič. Nagrada dotirana sa 15 000 eura dodjeljuje se sredinom ožujka u sklopu Leipciškog sajma knjiga. Ovogodišnji slavodobitnici, ruski filozof i esejist Mihail Riklin te njemački povijesničar i publicist Gerd Koenen, autor knjige «Russland komplex», predstavljeni su javnosti proteklog utorka u predstavništvu savezne pokrajine Saske u Berlinu.

Ponori sovjetske povijesti

Kada je Europska unija prošle godine prilično jasno stavila do znanja da ne razmišlja o skorom priključenju Ukrajine u Leizigu je nagrađen Juri Andruhovič, čovjek koji u svojim esejima i romanima ne priča samo o rastrganosti svoje ukrajinske domovine, već i o njezinom europskom pečatu. Ovaj put žiri u prvi plan pozornosti stavlja Rusiju i njezin odnos prema Njemačkoj i ponovno se dotiče aktualnih političkih pitanja. Nagrađuju se Gerd Koenen i Mihail Riklin, dva muškarca koji u svojim najnovijim knjigama pišu o kulturološkim temeljima. Gerd Koenen: «Ja ne bih rekao da su te dvije knjige komplementarne. U mojoj se knjizi radi o povijesnim, problematičnim fascinacijama, privlačnostima, odbojnostima tijekom svjetskog rata. Knjiga gospodina Riklina se odigrava u sadašnjosti a tema su joj ponori sovjetske povijesti. Na neki način knjige jesu komplementarne jer nam njegova knjiga postavlja pitanje kako mi registriramo ono što se tamo događa? Kako mi o njima saznajemo?»

Rusko-njemačka «povijesna normala»

U svojoj knjizi «Russland Komplex» Gerd Koenen predstavlja povijest njemačke orijentacije prema istoku između 1900. i 1945. On rekonstruira široko polje od osjećaja nadmoći do osjećaja manje vrijednosti koji u konačnici postaje plodno tlo za totalitarnu ideologiju. Nakon 1989., smatra na koncu autor, Rusi i Nijemci su se vratili u «povijesnu normalu» i sada se «trezveno» promatraju. Preobražaj autokratskog sustava pod Vladimirom Putinom priča jedan drugi jezik, kaže Mihail Riklin, jedan od najuglednijih ruskih filozofa: «Mislim da europske vlade trebaju vidjeti vezu između opskrbe energijom i ljudskih prava. Ne može se biti pouzdan partner kada se progoni protivnike u vlastitoj zemlji.»

Dvije različite slike Rusije

Riklin u svojoj knjizi «S pravom jačega» piše o tim progonima i njihovim uzrocima. Povod je bio jedan proces oko jedne izložbe na temu religije koja je 2003. u Moskvi doslovce devastirana. Sud nije kaznio počinitelje već umjetnike i postavljače izložbe zbog navodnog «vrijeđanja religioznih osjećaja ruskog naroda». Mihail Riklin ne opisuje samo prijezir prema umjetnosti koja podsjeća na sovjetska vremena, antisemitske provokacije i sve jaču suradnju ruske pravoslavne crkve i tajne službe već i o izumiranju civilnog društva, pasivnosti i rastućem strahu stanovništva: «Kada mi čitamo njemački tisak stječemo sličan dojam kao i nakon čitanja moje knjige. Ali kad čujemo političke govore dojmovi su drugačiji. To su dvije razine koje postoje paralelno jedna uz drugu. A dodirnih točaka je sve manje. Radi se o dvije različite slike Rusije.»

Država će sve «srediti»?!

Gerd Koenen tvrdi kako se radi zapravo o tome da se u Rusiji razvija višeslojno društvo. Varljiva je nada, dodaje on, da će jaka država sve «srediti». Zato on od europskih gospodarstvenika i političara te zaštitara ljudskih prava zahtijeva poštivanje standarda civilnog društva. Mihail Riklin dodaje kako je za Ruse došlo vrijeme da se riješe svojih «europskih kompleksa» i da se otvore europskom kontinentu. No to nikako ne uspijeva: samo 10 od ukupno 146 milijuna stanovnika Rusije ima putovnicu.