U glavnom gradu Litve Vilniusu, na jednom neboderu već mjesecima stoji transparent: „Putin, The Hague is waiting for you!“ (Putine, Haag te čeka!). Isto piše i na asfaltu ispred ruskog veleposlanstva. Očito je tu, u ruskom susjedstvu, ljudima stalo agresoru u Kremlju pokazati da će se u svakom slučaju suprotstaviti nekom eventuačlnom napadu. Litvanska vlada je jasno stala na stranu Ukrajina i zamrzla sve odnose sa Rusijom.

Takvu politiku vode i druge dvije baltičke države, Latvija i Estonija. Te tri zemlje posebno su žustre u uvođenju i primjeni sankcija Europske unije prema Rusiji. Još puno prije napada Rusije na Ukrajinu one su upozoravale na agresivni kurs Kremlja.

Baltik je blizu Rusije i Moskva godinama pokušava povećati svoj utjecaj u tom području. Tako barem piše u strateškom dokumentu koji do sada nije bio poznat javnosti, a koji navodno potječe iz Kremlja.

Njemačke pokrajinske javne televizije u suradnji s dnevnim listom „Süddeutsche Zeitung“ i drugim medijskim partnerima, ove godine su izvještavali o sličnim dokumentima i planovima o destabilizaciji i jačanju utjecaja u Bjelorusiji i Moldaviji. Taj konzorcij medija sada predstavlja novi dokument koji se odnosi na Baltik.

Dokument vjerojatno nastao u ljeto 2021.

U ovom dokumentu, koji je očito napisan u ljeto 2021., ne radi se o planovima pripajanja zemalja kao u slučaju Moldavije, već o strategiji jačanja utjecaja i ograniöenju angažmana Sjevernoatlanskog pakta na Baltiku.

Neke metode su slične u oba slučaja, na primjer, podrška proruskim snagama. Moskva se namjerava suprotstaviti navodnoj diskriminaciji građana čiji je maternji jezik ruski. Ali, u papirima postoje i vrlo specifični pristupi za pojedine zemlje. U Litvi bi tako posebnu pažnju trebalo posvetiti jačanju povezanosti „ruskih sunarodnjaka i njihove povijesne domovine“.

Osim toga, izgleda da Kremlj veliku pažnju posvećuje baltičkim organizacijama koje imaju simpatije prema Rusiji. Namjerava se ustanoviti „javne strukture, zaklade i nevladine organizacije" koje će ojačati suradnju s Rusijom. Dugoročno je cilj da se „ponovo uspostavi" odnos Rusije sa Litvom, Latvijom i Estonijom.

Kao i nedavno u sukobu sa Zapadom, Kremlj očito u energentima vidi moguće sredstvo pritiska na baltičke države. Električna mreža tih zemalja još uvijek je tijesno povezana s Rusijom. Baltičke zemlje, međutim, odavno ulažu napore u to da steknu energetsku nezavisnost od Rusije. Autori dokumenata navode da bi Kremlj time mogao izgubiti odlučujuću polugu moći.

NATO u središtu pažnje

Jedna od glavnih tema u papirima Kremlja je NATO. Autori ukazuju da vojni savez ne bi trebalo da se ustali u regiji. Slične formulacije korištene su i u strateškim papirima za Bjelorusiju i Moldaviju.

U baltičkim državama trebalo bi „spriječiti izgradnja baza NATO-a“. U Litvi, najmnogoljudnijoj baltičkoj zemlji, prema tim dokumentima spominje se postavljanje proturaketnih sustava srednjeg dometa u režiji NATO-a. I zaista, proruski političari već neko vreme mobiliziraju javnost putem propagandnih kanala i na društvenim mrežama, šireći dezinformacije o proširenju vojnih poligona u baltičkoj regiji.

Dokumenti su navodno nastali u „Direkciji za prekograničnu suradnju“ ruske predsjedničke administracije. To je naka vrsta analitičkog centra Kremlja, čiji je zadatak razrada strategije za one ruske susjede u kojima Moskva želi povećati utjecaj.

„Geopolitičko poniženje“

Devedesetih su upravo Litva, Estonija i Latvija svojom težnjom ka nezavisnosti označile početak kraja Sovjetskog Saveza. Kai-Olaf Lang, stručnjak za Baltik njemačkog analitičkog centra „Zaklada znanost i politika“, kaže da propast Sovjetskog saveza Kremlj do danas vidi kao „geopolitičko poniženje“. Putin je raspad SSSR-a nazvao „najvećom geopolitičkom katastrofom“ prošlog stoljeća. Stoga ne čudi to što Moskva nastoji opet ojačati svoj utjecaj u topj regiji.

Zapadni sigurnosni stručnjaci s kojima je novinarski istraživački tim razgovarao smatraju da je dokument autentičan. Wolfgang Ischinger, bivši diplomat i dugogodišnji rukovodtelj Minhenske sigurnosne konferencije, kaže: „To što Moskva uopće pokušava utjecati na nezavisne nacije u toj mjeri, pokazuje njene velikodržavne fantazije.“

A visokorangirani pripadnik jedne zapadne tajne službe kaže: „Ne radi se o tome da se u tim zemljama nasilno sruši sistem. Umesto toga, Rusija pokušava hibridnim metodima ojačati postojeći utjecaj, podržavajući proruske stranke i obraćajući se ljudima s dvostrukim državljanstvom“. Međutim, po njemu to do sada nije donijelo značajne rezultate.

„Znamo mi našeg susjeda“

Premijerka Litve Ingrida Šimonytė izjavila je da taj dokument za nju „nije iznenađenje“ i smatra ga autentičnim. Ona je ujedno dodala da će njena zemlja poduzeti sve što je u njenoj moći da što prije postane energetski nezavisna od Rusije.

Šef vlade Latvije, Krišjānis Kariņš, naglašava da je njegova zemlja od uspostave nezavisnosti suočena s pokušajima Rusija da ojača svoju poziciju u susjednim zemljama. Ali, on dodaje: „Na međunarodnom planu Letonija se aktivno zalaže za izolaciju Rusije."

Premijerka Estonije Kaja Kallas kaže: „Znamo mi našeg susjeda“. Ona svoj zadatak vidi u tome da „podijelimo svoja saznanja o ruskim akcijama, kako bi se suprotstavili direktnim ili indirektnim pokušajima širenja utjecaja“.

Pripadnik jedne zapadne tajne službe ukazuje na to da planovi Kremlja do sada nisu urodili plodom. Umjesto toga, baltičke države su se poslije napada Rusije na Ukrajinu još više oslonile na Zapad.

Ruska predsjednička administracija nije odgovorila na pitanja novinara u vezi s ovim dokumentom.

Pored novinara njemačkih javnih servisa WDR i NDR, kao i lista „Süddeuutsche Zeitung“, u istraživanje su bili uključeni i sljedeći mediji: Delfi Estonia, Dossier Center, Expressen, Frontstory.pl, Kyiv Independent, LRT, Re:Baltica, VSquare, Yahoo News.

mb/ff/pm/dd (wdr/ndr)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu