Jedne noći u veljači 2009. godine na ulici turske metropole Istambula umro je čečenski islamist Ali Osajev. S tri hica iz neposredne blizine ispaljena u lice ubojica je usmrtio Osajeva. Dvije godine kasnije, trojica drugih čečenskih aktivista su izašla iz auta u istambulskoj četvrti Zejtinburnu, gdje su na njih čekale nepoznate naoružane osobe. Sva trojica su poginula u kiši metaka, a počinitelji su pobjegli.

Ovaj slučaj je u turskoj javnosti bio poznat samo kao "ubojstvo Čečena". Ali, od početka ovog tjedna pred jednim sudom u Istambulu odgovara osumnjičeni za ubojstvo Osajeva, poznat pod pseudonimom "Zona". Uhićen je na zračnoj luci u Istambulu 2012. Državni tužilac Gokhan Sajin, oslanjajući se na snimke nadzornih kamera i materijale koje je prikupila turska tajna služba, krivicu predbacuje navodnim ruskim agentima tajne službe FSB. "Zona" je čak nekoliko dana nakon ubojstva bio na pokopu Osajeva. Optuženi odbacuje sve optužbe, a Državno tužilaštvo Turske zahtijeva doživotnu kaznu zatvora.

Turska gaji simpatije prema Čečenima

Drugačije nego u slučaju ubojstva Osajeva, Državno tužilaštvo za ubojstvo druge trojice čečenskih aktivista, Berg-Khas Musajeva, Zauerberka Amrijeva i Rustana Altemirova, nije moglo nikoga privesti pred sud već se osumnjičenima sudi u odsutnosti. U ovom slučaju se navodno radi o druga dva agenta ruske tajne službe. A oni su prema navodima policije nakon trostrukog ubojstva neometano pobjegli iz zemlje.

Iz perspektive tužilaštva, nema nikakve sumnje da su i ubojstvo Osajeva, kao i ubojstva u Zejtinburnu organizirana iz Moskve kako bi se uklonilo čečenske pobunjenike. Osajev je u Istambulu bio regionalni šef tzv. Kavkaskog emirata, jedne militantne islamističke skupine - koju i SAD i Rusija tretiraju kao terorističku organizaciju. Prema medijskim napisima, najmanje dvije od tri žrtve u Zejtinburnu su bili članovi "Kavkaskog emirata".

U Turskoj, u kojoj živi oko pet milijuna ljudi koji potječu s Kavkaza, tradicionalno postoji velika simpatija prema Čečenima i Čerkezima. A ruske vojne akcije u Čečeniji prouzročile su nove kolone izbjeglica koje su se slile u Tursku. Čečenska udruženja već dugo optužuju ruske vlasti za nasilje u inozemstvu nad onim Čečenima za koje pretpostavljaju da pripadaju pobunjenicima. I zbog toga proces koji je počeo u Istambulu predstavlja "prekretnicu", kazao je za Deutsche Welle Murat Ozer, šef čečenskog udruženja Imkander.

Ozer napominje kako je ovo prvi put da turska država u optužnici Državnog tužilaštva ruskoj državi predbacuje odgovornost za politička ubojstva u Turskoj. On je izrazio zadovoljstvo držanjem suda prvog dana procesa. Sudac Ilhami Jilmaz odbio je zahtjeve obrane da se ubojstvo Osajeva i druge trojice ubijenih Čečena, procesuira u odvojenim procesima. Očigledno je da sud smatra kako je riječ o aktu "jedne te iste organizacije", kaže Ozer.

Putin: terorističke grupe ćemo goniti gdje god se nalazile

Proces se nastavlja 21. travnja, a do presude može proći više mjeseci, posebno ako sud odluči da u načelu preispita fenomen ubojstva Čečena u egzilu. Ruski predsjednik Vladimir Putin je 2002. kazao da će terorističke grupe biti gonjene "ma gdje se nalazile".

2004. je jedan sud u Kataru dvojicu ruskih agenata osudio na doživotnu kaznu zatvora za ubojstvo vođe pobunjenika Selimaha Jandarbijeva. Moskva je pak priopćila kako su njih dvojica nevini. A prije pet godina je policija u Dubaju optužila jednog proruskog čečenskog političara iz Rusije da je organizirao ubojstvo pobunjenika Sulima Jamadajeva.

Vlada u Ankari se do sada nije izjasnila o mogućim političkim posljedicama istambulskih "ubojstava Čečena". U slučaju da sud u Istambulu dođe do zaključaka kako Moskva stoji iza ovih ubojstava, Ankara će biti pod pritiskom da tu temu pokrene i s ruskom vladom.

Orkhan Gafarli, ruski stručnjak u istambulskoj think-tank organizaciji Bilgesam, u osnovi ne očekuje da će doći do krize u odnosima. "Situacija između vlada će biti iritirajuća, ali to neće dublje uzdrmati odnose", kazao je Gafarli za Deutsche Welle.

Jer, na kraju krajeva objema stranama je u interesu da ograniče posljedice "ubojstva Čečena", smatra Gafarli. Odnosi između Turske i Rusije su za sada dobri: Rusija isporučuje Turskoj 55 posto njezinih potreba za plinom i 12 posto sirove nafte. Ruske tvrtke također bi trebale graditi i prvu tursku nuklearku. A broj onih koji iz Rusije ljetuju u Turskoj rapidno raste - oko 4,3 milijuna Rusa godišnje ljetuje u Turskoj.