Peter Nikitin već više od 24 sata živi na aerodromu u Beogradu. Taj antiratni aktivist podrijetlom iz Rusije bio je na godišnjem odmoru kod majke u Portugalu. U Beograd, u kojem već sedam godina živi s obitelji, vratio se preko Njemačke. Međutim, na kontroli putovnica na aerodromu Nikola Tesla oduzeli su mu dokumente i rekli da - pričeka.

„Čekao sam skoro četiri sata i onda mi je rečeno da mi je zabranjen ulazak u Srbiju i ponuđeno da se na račun Lufthanse vratim u Frankfurt odakle sam došao. Ja sam odgovorio da nemam što tražiti u Frankfurtu, jer ne živim tamo, živim u Beogradu. Beograd mi je kuća i neću nikud ići dok me nasilno ne deportiraju", kaže Nikitin za DW.

Nakon što je odbio da se vrati u Frankfurt iz kojeg je doletio, a u Srbiju nije mogao, ostao je zatočen na aerodromu. Na brojna pitanja policijskim službenicima o razlozima za zabranu ulaska, rekli su mu je da je rješenje stiglo „odozgo" i nagovijestili da je u pitanju rješenje Bezbednosno-informativne agencije (BIA).

„Apsolutno nikakvog obrazloženja nema. Na samom rješenju piše da mi je zabranjen ulazak u zemlju zato što je protiv mene na snazi zabrana ulaza u zemlju. Razlog su očigledno moje antiratne aktivnosti i moje javno iznošenje mišljenja i protestna djelatnost u Srbiji“, kaže Nikitin.

Granična policija se u odluci poziva na članak Zakona o strancima, prema kojem se strancu odbija ulazak u Srbiju ako je protiv njega na snazi „zaštitna mjera udaljenja, mjera sigurnosti protjerivanja, odnosno zabrana ulaska u Srbiju".

Na pitanja DW-a o razlozima za donošenje takve odluke, ni MUP ni BIA nisu odgovorili.

Tko je Peter Nikitin?

Peter Nikitin je rođen u Moskvi, ali je veliki dio života proveo u Nizozemskoj u kojoj je završio pravni fakultet. Radi kao pravnik u međunarodnim sporovima, a u Srbiji s obitelji živi već sedam godina. Ima dvoje djece. Nikada nije bio osuđivan. Posjeduje rusku i nizozemsku putovnicu, i srpsku osobnu kartu za strance.

Međutim, Nikitin je već nekoliko godina i antiratni aktivist, te glasni kritičar vlasti ruskog predsjednika Vladimira Putina. Osnivač je Ruskog demokratskog društva, a aktivan je i u udruženju „Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Srbi zajedno protiv rata", koje je organiziralo više protesta i akcija protiv ruske agresije na Ukrajinu.

I iz Udruženja poručuju da „utemeljeno sumnjaju da je to jedini razlog maltretiranja". Zato su uputili zahtjev vlastima u Srbiji da se osnivaču Ruskog demokratskog društva Peteru Nikitinu odobri ulazak u državu. „Ovo je opasan presedan, jer bi se od danas svakom aktivistu koji nije po mjeri vlasti u Srbiji moglo dogoditi da mu se bez pojašnjenja oduzmu ustavom i zakonima zagarantirana ljudska prava“, navode u peticiji upućenoj srpskim vlastima.

Zahtjevu se priključio i dio oporbe u Srbiji, kao i brojni aktivisti. Oni taj slučaj dovode u vezu s američkim sankcijama direktoru BIA-e Aleksandru Vulinu, koje su izrečene, između ostalog, zbog širenja ruskog utjecaja u Srbiji.

„Je li to vezano za sankcije Vulinu i jesam li ja neka vrsta osvete – ne znam i ne zanima me. Ono što znam je da iznošenje mišljenja, protestiranje, posebno po pitanju rata i mira u nekim sasvim drugim zemljama, nije nikakav temelj da mi se zabrani ulaz u zemlju gdje živim. To nije zakonski. To nije ljudski. To je čisti fašizam, protjerivanje čovjeka zbog mišljenja“, odgovara Nikitin.

On podsjeća i na to da je MUP Srbije prošle godine javno dao jamstva da neće biti „deportacija i ekstradicija“ ljudi koji izražavaju protest protiv režima i rata u Ukrajini.

Što dalje?

Deportacije u Rusiju neće biti, vjeruju i u Beogradskom centru za ljudska prava (BCHR) koja ima veliko iskustvo sa slučajevima tražitelja azila. Oni su u četvrtak 13. srpnja obišli Nikitina na beogradskom aerodromu. Za DW objašnjavaju da je to specifičan slučaj, ali da njihovi odvjetnici već pripremaju žalbu na rješenje MUP-a. Žalba, međutim, ne odlaže daljnje izvršenje mjere.

„Ono što njemu prijeti je povratak u Frankfurt, ali on nije u situaciji da mu na bilo koji način prijeti progon ili povratak u Rusiju. On je državljanin Nizozemske i u najgorem slučaju mogu ga vrate u Nizozemsku. Ali neće, jer nije to mjera", objašnjava za DW izvršna direktorica BCHR-a Sonja Tosković.

Nakon što je već jednom odbio da se vrati u Frankfurt, policija bi ga sada mogla prinudno ukrcati na let. „Druga opcija je da ga smjeste u Padinsku skelu, što je prihvatilište za strance ili, treća, da sačekaju taj žalbeni dio“, kaže Tosković.

Osim toga, Beogradski centar za ljudska prava će kao zastupnik Nikitina pisati i Zaštitniku građana sa zahtjevom da ga obiđe i izvrši uvid u predmet, ali i Europskom sudu za ljudska prava i Upravnom sudu u Beogradu.

„S druge strane, suvereno prave svake zemlje je da, što se tiče prava stranaca, svaka država ima pravo da izrekne tu vrstu mjere čak i bez obzira na stalno boravište. Ono što je sporno – mi ne znamo, nagađamo – ali očigledno je da je razlog neki aktivizam koji je on pokazivao. U odluci se ne vidi, i BIA nije dužna da obrazlaže, što je jako često u takvim slučajevima“, dodaje Tosković za DW.

„Neće biti deportiranja“

Kao državljanin Ruske federacije Peter Nikitin kaže da ne računa na pomoć ruske ambasade, ali s obzirom na to da je i državljanin Nizozemske, kaže da se obratio njihovom diplomatskom predstavništvu u Srbiji.

Iz Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske za DW kažu samo da su informirani o slučaju i da su stupili u kontakt s Nikitinom. „Zbog zaštite privatnosti ne možemo Vam pružiti više informacija", navode u kratkom odgovoru.

Nikitin u međuvremenu ostaje u bescarinskoj zoni beogradskog aerodroma. Nema mnogo komfora, ali pohvaljuje policijske službenike koji su, kako kaže, „fini i ljubazni“. „Srpska policija me podsjeća na ruski narod: divni ljudi s odvratnim rukovodstvom“, piše Nikitin na svom Facebook nalogu. Pošto je poduzeo sve korake koje je imao na raspolaganju, sada čeka na poteze države Srbije i poručuje: „Ostat ću na aerodromu koliko god treba.“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu