Nakon što su poljski i nizozemski lovci oborili naoružane ruske dronove u poljskom zračnom prostoru — što je, kako u sjedištu NATO-a oprezno bilježe, prvi put da su „avioni Alijanse djelovali protiv potencijalnih prijetnji u savezničkom zračnom prostoru“ — uslijedila je žestoka osuda Kremlja i podrška Poljskoj od strane lidera NATO-a.

„Neprihvatljivo“, poručio je nizozemski premijer Dik Šof, neposredno nakon što su avioni F-35 njegove zemlje oborili neke od upadača.

„Nesnošljivo“, dodao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

„Neodgovorno“, ocijenio je njemački kancelar Friedrich Merz.

Ali, više od 24 sata kasnije — izostala je reakcija američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Gdje je Washington?

Njegov veleposlanik pri NATO-u, Metju Vitaker, napisao je na mreži X da SAD stoje uz svoje saveznike protiv, kako je naveo, „kršenja zračnog prostora i braniti će svaki pedalj teritorija NATO-a“. Međutim, jedini Trumpov javni komentar bio je zagonetan post na mreži Truth Social: „Što se događa s Rusijom koja narušava poljski zračni prostor dronovima? Evo nas!“

Samo nekoliko sati kasnije ubijen je Trumpov politički saveznik Charlie Kirk, što je razumljivo preusmjerilo predsjednikovu pozornost. Ipak, odsutnost ikakve kritike Moskve ili jasne potpore Poljskoj zbunila je saveznike.

Među onima koji najviše iščekuju američku reakciju sigurno je poljski predsjednik Karel Navrocki, koji je prenio da je telefonski razgovarao s Trumpom o napadu (nakon njegovog posta na mreži). „Današnji razgovori potvrdili su jedinstvo saveznika“, napisao je Navrocki na X-u. Ali od Trumpa se nije čulo ništa više.

Pravi cilj dronova: podjela među saveznicima

To zapravo mnogo govori, zaključuje Nijemac Jan Techau, europski urednik u think-tanku Eurasia Group. „Ova šutnja Europljanima šalje jezivu poruku koju su i ranije naslućivali: da SAD više nisu prirodno i bezuvjetno tu. To potiče već postojeće sumnje u američku posvećenost članku 5 NATO-a.“

Taj članak regulira jedno od temeljnih načela NATO-a. U njemu se navodi da se oružani napad na jednu ili više članica smatra napadom na sve. Kao odgovor, svaka druga članica poduzet će "mjere koje smatra potrebnima, uključujući upotrebu oružane sile, kako bi se obnovila i održala sigurnost sjevernoatlantskog područja".

„Upravo je to Putin imao na umu kada je naredio upad dronova u Poljsku — da podgrije te sumnje, poveća strah i produbi jaz između SAD-a i Europe“, kaže Techau. On je među onima koji vjeruju da gotovo 20 dronova nije moglo „slučajno“ uletjeti u poljski zračni prostor.

Poljski zastupnik u Europskom parlamentu Michał Kobosko slaže se da je ovo bio test Kremlja, ne samo za Europu, već i za to kako će Amerika odgovoriti. „Oni svakog dana ispituju našu sposobnost da se branimo,“ rekao je Kobosko za DW u Strasbourgu. „Ovo je poput crvene uzbune za sve nas u Europi — ne samo za istočno krilo, ne samo za Poljsku, baltičke države, Rumunjsku ili Finsku, već za cijelu Europu. Moramo to shvatiti i prilagoditi se tako što ćemo puno više ulagati u našu obranu — s Amerikancima ili bez njih.“

Razumije se da se Poljska od sveg srca nada da će to biti „s Amerikancima“. Iako američki ministar obrane Pete Hegseth opisuje Poljsku kao „uzornog saveznika“ — s najvećim proračunom za obranu u NATO-u u odnosu na BDP — u Varšavi ipak vlada „mješavina frustracije i nervoze“ zbog neizvjesnosti što mogu očekivati, kaže Philip Bednarczyk, direktor varšavske kancelarije Njemačkog maršalova fonda. On navodi da poljska vlada ulaže u vlastitu obranu i u svoju ulogu u NATO-u „kao pravi saveznik, uvjerena da će Alijansa stajati iza njih. Ali i dalje su nervozni i potrebno im je da im se to stalno potvrđuje.“

Što slijedi za NATO?

Prijetnja iz zraka nije iznenađenje. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je početkom lipnja da Alijansi treba „kvantni skok“ - 400 posto više ulaganja u protuzračnu i proturaketnu obranu. „Vidimo u Ukrajini kako Rusija donosi teror s neba. Zato ćemo ojačati štit koji štiti naše nebo“, poručio je Rutte u govoru u londonskom institutu Chatham House.

Iako su poljski F-16 i nizozemski F-35 ovoga puta uspješno oborili nekoliko dronova, to nije ni najučinkovitiji ni najisplativiji način da se nosi s tom prijetnjom. „F-35 ne može oboriti čitav roj takvih dronova“, napominje Bednarczyk. „Zato će Poljska morati izgraditi drugačiju mrežu obrane.“

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije u srijedu podsjetila je na zahtjev baltičkih vlada i poručila: „Moramo se odazvati na poziv naših baltičkih prijatelja i izgraditi zid za zaštitu od dronova.“ Najavila je i zajednički projekt s Ukrajinom vrijedan šest milijardi eura za proizvodnju dronova.

Kolumnist lista Foreign Policy, Christian Kearl, kaže da je za saveznike u NATO-u „apsolutno ključno“ da „odgovore odlučno“ na ovaj upad. „Prva stvar koju mogu učiniti jest poslati veliku pošiljku oružja dugog dometa Ukrajini, uključujući i krstareće projektile Taurus i Storm Shadow“, rekao je za DW. „SAD bi trebale odobriti i upotrebu projektila ATACMS za Ukrajinu. U srednjem i dugom roku NATO i Zapad mogu učiniti još mnogo toga — sankcije, zapljene imovine, jačanje protuzračne obrane i opće spremnosti. Ali i to bi bio dobar početak.“

U međuvremenu, vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu, Alexus Grynkewich, tijekom posjeta Litvi uvjeravao je istočne saveznike da ne trebaju brinuti čak i ako Moskva pojača ovu vrstu prijetnji do razine oružanog napada. „Apsolutno ima još mnogo posla. Postoje poboljšanja u naoružanju koja omogućuju nižu cijenu po obaranju mete i države to već testiraju“, rekao je u četvrtak. Ali je i naglasio: „Kada ste operativni zapovjednik i imate sposobnost, a dođe do napada ili upada u vaš zračni prostor — cijena oružja u tom trenutku nije bitna. Upotrijebit ćete ga da obranite svoje stanovništvo.“