1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ruski mediji i događaji u Ukrajini

J.Višnevec/A.Varkentin/N.Kreizer14. prosinca 2013

Događaji u Ukrajini su naravno udarna tema i u ruskim medijima. No ruska publika dobiva potpuno drugačiju sliku o prosvjedima u Kijevu od ostatka svijeta.

Kiosk
Foto: Natalia Kolesnikova/AFP/Getty Images

"Mislim da bi se sve moglo svesti na konstataciju kako se u ruskim medijima o Ukrajincima doduše govori ali da se ne govori s Ukrajincima. I to je jedan veliki minus", smatra Ulrich Heyden, književnik i dugogodišnji dopisnik nekoliko njemačkih medija iz Moskve. Medijsku sliku današnje Rusije Jens Siegert, voditelj ureda Zaklade Heinrich Böll (bliske njemačkoj stranci Zeleni) u Moskvi, doživljava još drastičnije. "Putin i njegova propagandna mašinerija su posljednjih godina osvježili i u glave građana Rusije utuvili jednu staru ideju koja potječe još iz vremena Staljina a to je da je Rusija okružena samim neprijateljima. I ne samo to. Rusija je puna agenata koji rade za neprijatelje", kaže Siegert.

EU želi iskoristiti Ukrajinu

To je više nego vidljivo i kad se radi o praćenju aktualnih događaja u susjednoj Ukrajini. "Ruska vlada preko državne televizije stvara dojam kako Europska unija vrši strahoviti pritisak na jadnu Ukrajinu samo kako bi ova postala njezina članica. A EU to čini samo zato jer joj gospodarski kola idu nizbrdo. I zato joj treba Ukrajina kako bi ju gospodarski iskoristila", kaže Siegert koji državnu TV uključuje samo kada želi saznati posljednje službene stavove Kremlja. I Hayden smatra da ruski mediji, pogotovo državni, nastoje prodati priču o tomu kako Bruxelles Ukrajinu treba kako bi joj "uvalio" svoju robu. A još gore je da Zapad Ukrajinu prije ili kasnije želi uvući u NATO savez. Medije koji odmjereno prate zbivanja u susjedstvu se može nabrojati na prste jedne ruke. Među njih spada radio postaja "Eho Moskva", internetska TV postaja "Dožd" te nekoliko neovisnih tiskanih medija s niskom tiražom. No glavni izvor informacija je bio i ostaje državna televizija.

Jens SiegertFoto: Heinrich Böll Stiftung/Andrea Kroth

Razlike u brojkama

No tko tamo očekuje subjektivno izvještavanje će biti brzo razočaran. To se najbolje vidi, kako kaže SIegert, kada se javlja o brojevima prosvjednika. Kada se u Kijevu okupi gotovo milijun građana na prosvjedima protiv vlasti, ruska televizija pokazuje skupinu od 50-tak prosvjednika. "To nije ozbiljno izvještavanje. Znamo da se, ne samo u Ukrajini nego i drugdje, procjene o tomu koliko se negdje okupilo prosvjednika, razlikuju ovisno o tomu tko je izvor informacija: organizatori naginju tomu da vide više prosvjednika, vlasti i policija manje. No kad čak i ukrajinska policija službeno govori o 50.000 prosvjednika a ruska televizija o 200 tada jednostavno nešto nije u redu", smatra Siegert. Isto tako je ruska televizija objavila intervju s jednom osobom koja je tvrdila da je plaćena kako bi sudjelovala u prosvjedima. Televizija ga je predstavila kao prosvjednika oporbe a kasnije se ispostavilo da intervjuirani pripada klanu predsjednika Viktora Janukoviča.

"Najbezobraznije laži"

Propagandna mašinerija nema samo utjecaja na gledatelje u Rusiji. Rusku državnu televiziju je moguće gledati u gotovo svim dijelovima Ukrajine. Pokušaji Kremlja da se pokaže kao prijatelj ukrajinskog naroda nailazi na podijeljene reakcije Ukrajinaca: neki su ogorčani a neki reagiraju s humorom. Nedavno je jednom dopisniku ruske televizije tako dodijeljena nagrada za "Najbezobraznije laži o Majdanu (glavnom trgu u Kijevu na kojem se održavaju prosvjedi oporbe op.ur.)".

Ulrich HeydenFoto: Privat
Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi