U Bugarskoj su nevladine organizacije i odvjetnici podnijeli peticiju protiv novog školskog zakona koji je prošli tjedan usvojio bugarski parlament. Smatraju da je zakon o zabrani LGBTQ sadržaja u školama neustavan.

Nacrt zakonskog teksta, koji se temelji na sličnim zakonima u Mađarskoj i Rusiji, podnijela je proruska stranka Vazraždane (Preporod) i brzo je usvojen 7. kolovoza 2024. Glasalo je za njega 159 od 240 članova bugarskog parlamenta. Među njima su bili parlamentarci iz saveza desnog centra GERB-SDS, narodnjačke stranke ITN, socijalista i stranke bugarskih muslimana DPS. Liberalno-konzervativni savez PP-DB bio je protiv amandmana.

Uvrede i svađa

Amandmanom se zabranjuje širenje informacija o "netradicionalnim seksualnim orijentacijama" i identitetima koji se razlikuju od biološkog spola. Zagovornici žele osigurati da u školama nema rasprava o LGBTQ pitanjima. To je propaganda, navode oni. Djeca, kažu dalje, moraju biti zaštićena od navodne homoseksualnosti ili promjene spola.

Protiv zakona je bilo 22 zastupnika. Među njima je bio i Javor Božankov iz liberalne stranke "Nastavljamo promjenu” (PP). U razgovoru za DW govori o teškim svađama u bugarskom parlamentu, koje su dovele i do fizičkih napada i anti-LGBTQ uvreda. "Zastupnik iz proruske stranke Vazraždane me je napao vičući 'Peder, peder!',", kaže on.

Je li zakon protuustavan?

Čelnik proruske stranke Vazraždane, Kostadin Kostadinov, međutim, pozdravio je amandman i potaknuo političke stranke u drugim europskim zemljama da se pridruže Bugarskoj: "Tijekom proteklih desetljeća teza se postupno proširila u EU-u, Sjedinjenim Državama i Kanada, teza da ne postoji tradicionalna i netradicionalna seksualna orijentacija, ono što su nametali desetljećima, upravo se srušilo u Bugarskoj."

Međutim, mnogi odvjetnici smatraju da zakon krši bugarski Ustav, da je nekorektno napisan iz pravne perspektive i da čak sadrži odlomke kopirane izravno s Wikipedije. Politički promatrač Daniel Smilov napisao je u analizi za DW na bugarskom jeziku sljedeće: "Ovaj zakon je neobrazovana opskurnost prerušena u državnu moć. To je također politička besmislica s potencijalno velikim posljedicama za Bugarsku."

Bugarski aktivisti za ljudska prava također su prosvjedovali protiv zakona. Ne samo da je besmislen, već je i diskriminirajući i proturječan Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, navode oni. Pozvali su predsjednika Rumena Radeva da uloži svoj veto na zakon i da ga ne potpiše.

Podrška birača

No, prema anketama, većina birača u Bugarskoj vjeruje da su takve zabrane ispravne. Iz tog razloga za zakon nisu glasali samo nacionalisti i proruski zastupnici, već i snage koje su članice Europske pučke stranke (EPP) te obitelji liberalnih stranaka u Europskom parlamentu. U intervjuu za DW, Božankov je rekao da se čini da čelnik najveće parlamentarne stranke GERB, dugogodišnji premijer Boyko Borisov, okreće leđa vrijednostima Europske pučke stranke, čijoj obitelji njegova stranka pripada. "Zakon je homofobičan. To je zakon mržnje", kaže on. Borisov je, prema njegovim riječima, populist i razmišlja o nadolazećim izborima.

U žučnoj raspravi o zakonu, Borisov je pak izjavio: "Ako euroatlantizam znači učiniti me ženom, onda vam dajem naslov: Ja nisam euroatlantičar."

Hoće li Bruxelles reagirati?

Zastupnik u Europskom parlamentu Radan Kanev iz konzervativne Demokratske bugarske stranke (DB), koja je zajedno s PP-om jedina bila protiv zakona, napisao je na Facebooku da on traži od Europske komisije, Europskog parlamente i EPP-a da osude zakon protiv LGBTQ osoba. Ali EU komisija i dalje šuti. Prema mišljenju promatrača, to je zato što su za zakon glasale i dvije stranke iz stranačkih grupacija koje su podržale drugi mandat predsjednice Komisije Ursule von der Leyen.

Bugarski zastupnik Božankov u razgovoru za DW upozorava: “Olimpijske igre u Parizu pokazale su da ruski informativno-propagandni kanali intenzivno promiču tezu o moralno degeneriranom Zapadu i širenju homofobije”. EU bi, kaže on, trebao postati svjestan činjenice da su Bugari posebno ranjivi na rusku propagandu iz povijesnih, kulturnih i geografskih razloga.

Na putu prema neliberalnoj demokraciji?

Daniel Smilov strahuje da bi se nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u listopadu u bugarskom parlamentu mogla dominirati populistička većina, koja bi Bugarsku pretvorila u "neliberalnu demokraciju" po uzoru na Mađarsku i "odsjekla” zemlju od EU-a i NATO-a.

Božankov dijeli to stajalište: "Jasno je zašto su ti ljudi progurali takav zakon. I ako im se ne suprotstavimo, oni će sutra donijeti zakone ne samo za 'tradicionalnu seksualnost', već i za tradicionalnu boju kože i nacionalnost. To je put koji Europa jako dobro poznaje i zna kako on završava."