Rusija svoj rat protiv Ukrajine sve više približava zemljama srednje i jugoistočne Europe. Povrede zračnog prostora dronovima i raketama odavno su svakodnevica, ponajprije u Poljskoj, Republici Moldaviji i Rumunjskoj. Na jugoistoku Rumunjske više su puta eksplodirali dronovi, stanovnici sela morali su biti evakuirani. Djelomično se čini kao da Rusija namjerno usmjerava dronove na ukrajinske susjede, kao što su pokazali nedavni incidenti u Moldaviji i Rumunjskoj.

Sada je prvi put, zbog masivnog ruskog napada na energetska postrojenja u Ukrajini, ozbiljno oštećen i energetski sustav Republike Moldavije. Prošle subote (6.12.) Rusija je u ranim jutarnjim satima napala Ukrajinu s više od 700 dronova i raketa. Tom prilikom oštećena su i uništena, između ostalog, energetska postrojenja diljem zemlje. Posljedica je bila nestanak struje, ne samo u Ukrajini nego i kod jugozapadnog susjeda Moldavije. Ondje je čak prijetio kolaps elektroenergetske mreže.

Kako bi se takav scenarij izbjegao, energetski monopolist Moldelectrica morao je zamoliti Rumunjsku za hitnu opskrbu strujom kako bi se stabilizirala mreža u Moldaviji. Time se uspjelo izbjeći blackout, rekao je glasnogovornik Moldelectrice za DW. Istodobno su energetsko poduzeće i predstavnici vlade pozvali stanovništvo na štednju struje u nadolazećim danima i tjednima, osobito u potrošački najintenzivnijim vremenima ujutro i rano navečer. Moldavski ministar energetike Dorin Junghietu nazvao je situaciju na nacionalnoj javnoj televiziji M1 „donekle stabilnom, ali prilično složenom“.

Putin testira reakcije

To je prvi put od početka sveobuhvatnog ruskog rata protiv Ukrajine u veljači 2022. da je susjedna zemlja na ovaj način oštećena napadom dronovima i raketama. Sergiu Tofilat, moldavski stručnjak za energetsku politiku i savjetnik moldavske predsjednice Maie Sandu, kaže za DW da Rusija svjesno uzrokuje takve štete u susjednim zemljama Ukrajine. „Ovaj rat nije tako daleko od Europe kao što bi se moglo činiti“, kaže Tofilat. „Putin neprestano testira reakcije EU-a i NATO-a takvim incidentima.“

Tofilat podsjeća da je Rusija već u jesen 2021. provocirala plinsku krizu u Europi, koja je dovela do masivnog povećanja cijena. „Danas su to takvi incidenti poput onog od prošlog vikenda - dronovi koji narušavaju zračni prostor europskih zemalja ili ometanje komunikacije u zračnom prometu, čime Rusija vodi hibridni rat u Europi. Sve to masivno utječe na europska gospodarstva i društva.“

Samo mala vlastita proizvodnja

Tehnički gledano, energetska izvanredna situacija u Moldaviji mogla je nastati jer zemlja od početka 2025., ovisno o godišnjem dobu, vlastitom proizvodnjom može pokriti samo oko 30 do 40 posto svojih potreba za električnom energijom. 60 do 70 posto potreba mora se pokrivati uvozom. Veliki dio električne energije Republika Moldavija dobiva iz članica Europske unije, a dio također iz Ukrajine. Osim toga, Ukrajina i Moldavija u okviru europskog sustava elektroopskrbe trenutačno dobivaju zajedničku kvotu od 2.100 megavata za dodatne potrebe i izvanredne situacije, od čega je 15 posto rezervirano za Moldaviju. Ono što Ukrajina u određenom trenutku ne potroši od svojih 85 posto udjela može iskoristiti Moldavija.

U incidentu od prošlog vikenda spojila su se dva faktora: prvo, Ukrajina je u potpunosti iskoristila svoju 85-postotnu kvotu, pa više nije bilo kapaciteta za Moldaviju. Drugo, na zapadu Ukrajine više energetskih postrojenja i trafostanica bilo je djelomično oštećeno, djelomično isključeno radi zaštite mreže, među njima i one koje su povezane s Moldavijom. Kao posljedica toga prijetio je masovni nestanak struje i u Moldaviji.

Još nema dugoročne strategije

Detalje o incidentu, primjerice koja su energetska postrojenja i električni vodovi bili posebno pogođeni ili je li i u kojoj mjeri došlo do lokalnih nestanaka struje, glasnogovornik Moldelectrice nije želio ni potvrditi niti demantirati za DW. „To su osjetljive informacije za nacionalnu energetsku sigurnost, koje mogu igrati ulogu u budućim ruskim napadima. Zato ih ne možemo javno objaviti." Također nije htio reći ni kolika je financijska šteta nastala zbog incidenta i hitnog uvoza struje.

Do kraja 2024. najveći dio struje u Moldaviji dolazio je iz termoelektrane Cuciurgan, koja radi na ruski plin i nalazi se u separatističkoj regiji Pridnjestrovlju, koja je dio moldavske države. No od početka 2025. Moldavija gotovo više ne uvozi plin iz Rusije, što je dovelo i do prestanka opskrbe strujom iz elektrane Cuciurgan. Od tada Moldavija mora masovno uvoziti električnu energiju, ponajprije iz Rumunjske, gdje tržišna cijena ipak iznosi dvostruko do trostruko više od potrošačke tarife u Moldaviji. Dugoročno i održivo rješenje za bolju vlastitu opskrbu moldavska vlada i Moldelectrica do sada nisu pronašli.

Mobilni generatori

Energetski stručnjak Sergiu Tofilat zato vjeruje da će se incidenti poput onog tijekom vikenda neizbježno ponavljati barem u nadolazećim tjednima, vjerojatno i mjesecima, jer Rusija ne prestaje s napadima na energetska postrojenja u Ukrajini. Kao srednjoročno rješenje za svoju zemlju vidi kupnju desetak takozvanih modularnih generatora – mobilnih postrojenja za proizvodnju električne energije koja mogu proizvoditi između 50 i 100 megavata, a mogu za pogon koristiti dizel ili plin. Osim toga, Moldavija mora napraviti velike baterijske spremnike.

„Nažalost, i to je u konačnici posljedica ruskih napada na Ukrajinu, cijena električne energije kod nas će kratkoročno najprije porasti“, kaže Tofilat. „Dugoročno nam zato ne preostaje ništa drugo nego izgraditi nova energetska postrojenja i sagraditi više dalekovoda koji povezuju europske zemlje."