„Ako je u posljednje vrijeme bilo nejasnoća: da, Srbija je i dalje na listi kandidata za članstvo u Europskoj uniji. S obzirom na brutalno postupanje prema studentima koji prosvjeduju, moglo bi se posumnjati u službeni proeuropski kurs vlade", piše Süddeutsche Zeitung (SZ).

Novinar lista iz Münchena Tobias Zick dodaje kako ni stanje medijskih sloboda ne ukazuje baš na to da Beograd želi ući u često spominjanu zajednicu vrijednosti. „Najmanje 91 napad na novinare zabilježen je tijekom 2025. godine, kako je utvrdilo jedno strukovno udruženje; počinitelji u pravilu ostaju nekažnjeni. Antikorupcijski aktivisti, s druge strane, suočavaju se s bujicom tužbi."

Autor nadalje navodi da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije samo čovjek koji zna kako učvrstiti svoju vlast u zemlji, već je i vrhunski komunikacijski profesionalac. „O tome svjedoči već i njegova biografija: za vrijeme rata na Kosovu krajem devedesetih bio je ministar informiranja u vladi tadašnjeg predsjednika i ratnog zločinca Slobodana Miloševića. Profesionalna komunikacija uvijek podrazumijeva i pravi timing. Beograd je i tu nedavno izveo pravi majstorski potez."

Vučić kupuje vrijeme

U tekstu se podsjeća da je krajem siječnja nova radna skupina srpske vlade održala svoju prvu sjednicu i dodaje da je njena uloga „koordiniranje, ubrzavanje i unapređivanje" mjera za „europsku integraciju“ Srbije.

„Na čelu tima je veleposlanik Srbije pri EU u Bruxellesu. U isto vrijeme u Beogradu je Vučić potpisao paket zakona koji bi, kako se navodi, trebalo učiniti pravosuđe ´boljim i efikasnijim´. Prema mišljenju kritičara, cilj je ograničavanje rada specijalnog tužiteljstva za borbu protiv organiziranog kriminala. To tužiteljstvo je nedavno pokrenulo više postupaka protiv državnih dužnosnika i stranačkih kadrova. Na temelju njegovih istraga, Vučićev bliski suradnik, bivši ministar vanjskih poslova a sada ministar kulture Nikola Selaković, morat će odgovarati pred sudom zbog falsificiranja dokumenata."

Minhenski list dalje piše da je Europska komisija izrazila „zabrinutost“ i pozvala Srbiju na „hitnu reviziju“ reforme pravosuđa. „Kako je upozorila povjerenica za proširenje Marta Kos, riječ je o ´ozbiljnom koraku unazad´ na putu Srbije prema EU-u: ´To nije ono što želimo.´ I bliskost Beograda s Rusijom smatra se ozbiljnom preprekom na putu ka Zapadu. U Bruxellesu postoji sumnja da Vučić kupuje vrijeme i računa na to da će Europa postajati sve više nacionalistička."

Što, zapravo, EU želi od Srbije?

U tekstu se navodi i da Srbija nije uvijek dobivala sasvim jasne signale iz Bruxellesa, Pariza ili Berlina. „Sjetimo se vlada Angele Merkel i Olafa Scholza, za vrijeme kojih je Vučić povremeno bio dočekivan gotovo raširenih ruku. Navodni jamac stabilnosti na inače krizama sklonom zapadnom Balkanu, a uz to i netko tko raspolaže značajnim rezervama litija potrebnog našoj automobilskoj industriji - tko bi takvog partnera želio odbiti pretjerano kritičnim tonovima?“

Autor teksta Tobias Zick ocjenjuje da EU, u međuvremenu, nastupa zahtjevnije prema svom kandidatu za članstvo, ali i dodaje da srpska vlada zna kako tome prilagoditi svoju komunikaciju. „Ministar pravosuđa Nenad Vujić izjavio je u ponedjeljak da postoji načelna spremnost za ´doradu´ novih zakona o pravosuđu. Europska komisija će o svemu biti redovno informirana. Studente, koji već više od godinu dana izlaze na ulice tražeći demokraciju i vladavinu prava, takve taktičke poruke teško će impresionirati. Od Europske unije ionako više ne očekuju mnogo.“

„Predsjednik navodno želi prema Zapadu, ali korača u pogrešnom pravcu“, zaključuje Süddeutsche Zeitung.