Suočena sa sve većim prijetnjama u regiji Dalekog istoka, vladajuća Liberalno-demokratska stranka (LDP) Japana raspravljat će o „sigurnosnoj politici zemlje". Tu nije samo riječ o konvencionalnom naoružanju, nego je tu i pitanje treba li ta zemlja napustiti tri temeljna načela protiv atomskog naoružanja: Japan nije želio posjedovati, nije želio proizvoditi, a nije dopuštao čak niti unošenje nuklearnog oružja na svoj teritorij.

Već i pomisao da jedina država koja je bila žrtva atomskog oružja u ratu sad napusti svoja načela i eventualno razvije vlastiti nuklearni arsenal je izazvala više nego srditu reakciju oporbe i dijela javnosti. I to upravo u godini kad se obilježava 80. obljetnica bacanja atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki i završetka Drugog svjetskog rata.

Šokirani i preživjeli iz Hirošime i Nagasakija

„Tri nenuklearna načela su temeljna državna politika koja počiva na nacionalnom konsenzusu", upozorava Akira Kawasaki, član izvršnog odbora japanske nevladine organizacije Peace Boat i supredsjedatelj Mreže za ukidanje nuklearnog oružja.

Kawasaki ističe kako je i parlament usvojio rezolucije u znak potpore tim načelima, „a bivši premijeri su se redom obvezivali da će ih poštovati svakog kolovoza, na obljetnicu Hirošime i Nagasakija".

„Osobno me veoma iznenadila vijest kako bi vlada mogla ‚razmotriti‘ reviziju nenuklearnih načela, a šokirane su i mirovne skupine i predstavnici hibakuša (jap.: preživjeli tih eksplozija)", rekao je za DW.

Uzbuđenje je počelo već 11. studenoga kada japanska premijerka Sanae Takaichi nije željela pred parlamentarnim odborom jasno potvrditi da će njezina vlada ostati privržena trima nenuklearnim načelima koja su službena politika Japana još od 1971.

Neće biti „tabua" kod sigurnosti Japana

Nekoliko dana kasnije je ulje na vatru dodao i politički strateg vladajućih japanskih liberala Takayuki Kobayashi izjavom kako predstoji temeljita "revizija” koncepta sigurnosti zemlje i kako to obuhvaća sva područja: „Naša je odgovornost kao vladajuće stranke raspravljati o sigurnosti bez nedodirljivih tema", rekao je. To znači da će vlada Japana ponovno razmotriti izdvajanja za obranu, a do kraja travnja izraditi prijedloge koji će pokrivati "sve aspekte nacionalne sigurnosti”.

I japanski mediji upozoravaju kako se tu radi o sudbonosnoj odluci. Uvodnik u dnevniku The Mainichi od 19. srpnja piše: „Preispitivanje ovog načela (odbijanja atomskog oružja – op. ur.) značilo bi povlačenje s puta Japana kao miroljubive nacije. Ako Takaichi nametne svoje osobno stajalište i postupi ishitreno, to će ostaviti trajnu ranu.“

Urednički komentar tog lista doduše priznaje i kako „nema sumnje da je sigurnosno okruženje Japana postalo znatno teže“, navodeći rusku invaziju na Ukrajinu i ubrzanje nuklearnog programa Sjeverne Koreje. „Ali zanemariti ideale Japana značilo bi poništiti desetljeća rada na ukidanju nuklearnog oružja. To bi također izazvalo zabrinutost među susjednim zemljama."

Atomsko oružje je „alat đavola"

Yoshihiko Noda, bivši premijer i sadašnji čelnik oporbene Ustavne demokratske stranke Japana također upozorava kako Japan treba „preuzeti vodeću ulogu“ u promicanju ukidanja nuklearnog oružja te je na konferenciji za novinare sredinom studenoga obećao da on i njegova stranka neće prihvatiti promjenu načela zemlje u odbijanju nuklearnog naoružanja.

Nihon Hidankyo - Japanska udruga žrtava atomskih bombi također je 20. studenoga objavila kako „oštro prosvjeduje“ protiv pokušaja ukidanja načela. Preživjeli Hirošime i Nagasakija „ne mogu dopustiti da nuklearno oružje bude uvedeno u Japan niti da zemlja postane baza za nuklearni rat ili meta nuklearnih napada". Terumi Tanaka, 92-godišnji član skupine za novinsku agenciju Kyodo je nuklearno oružje nazvao „alatom đavola".

Akiro Kawasaki ukazuje da su u posljednjem desetljeću sva istraživanja javnog mnijenja pokazala kako oko 70 % Japanaca podržava pridržavanje triju nenuklearnih načela, unatoč sve većim napetostima u regiji. A napetost još i povećava premijerka Takaichi upozorenjem Kini kako bi mogući napad na Tajvan bio „egzistencijalna prijetnja" Japanu i traži raspoređivanje japanskih „snaga za samoobranu" kako se u Japanu još uvijek nazivaju njene oružane snage.

Eskalacija sukoba oko Tajvana

Od onda se redaju oštre riječi između Pekinga i Tokija, pri čemu Kina emitira propagandne spotove  protiv Japana, pojačava gospodarske sankcije i optužuje Tokio za poticanje regionalne napetosti.

Američki predsjednik Donald Trump nije se javno očitovao o sporu između Kine i Japana, no tijekom telefonskog razgovora s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u ponedjeljak Xi je rekao Trumpu da je „povratak Tajvana Kini“ ključni dio vizije Pekinga o svjetskom poretku, izvijestila je službena kineska agencija Xinhua. Kako javlja Wall Street Journal, Trump je ovog tjedna u telefonskom razgovoru japansku premijerku upozorio na „veću suzdržanost" u njenim izjavama i u provokacijama Kine.

No prošle nedjelje je japanski ministar obrane Shinjiro Koizumi posjetio otok Yonaguni na krajnjem jugozapadu otočja Okinawa i nekih stotinjak kilometara od Tajvana. Kako je objavljeno, tamo je planirano postavljanje novih baterija raketnog sustava protuzračne obrane. Kina te planove optužuje kao pokušaj „stvaranja regionalne napetosti i izazivanja vojne konfrontacije".

„Japanci najbolje znaju što je atomska bomba"

Tilman Ruff, profesor na Sveučilištu u Melbourneu i supredsjedatelj međunarodne Udruge liječnika za sprječavanje nuklearnog rata, podsjeća da Japan zapravo nikad nije odbio i takvo oružje jer se dugo oslanjao na američki nuklearni kišobran. Službeno, SAD više nema nuklearnog naoružanja u svojim bazama u Japanu, ali to naravno da nije slučaj i s brodovima američke ratne mornarice u toj regiji.

No veliki korak Japana bi bio posjedovanje vlastitog nuklearnog potencijala: „Ako Japan rasporedi vlastito nuklearno oružje, to bi bio vrlo značajan razvoj događaja“, smatra Ruff. „To bi destabiliziralo cijelu sjeveroistočnu Aziju i vjerojatno potaknulo lančanu reakciju. Bilo bi znatno vjerojatnije da i Južna Koreja postavi nuklearno oružje što bi sve zajedno potaknulo regionalnu utrku u naoružanju."

„Ali mislim da je javno mnijenje Japana svjesno te opasnosti. Japanci su izuzetno osjetljivi na atomsko oružje već i zbog iskustva i gađenja prema onome što nuklearno oružje doista čini.“