SAD upozorava Iran: „Svako ometanje slobodne plovidbe neće biti tolerirano“, rekla je Amy Derrick Frost, glasnogovornica američke Pete flote, koja je u strateški važnom Hormuškom tijesnacu stacionirana s više od 20 ratnih brodova i 16.000 vojnika. „Slobodni transport dobara u tom tijesnacu Perzijskog zaljeva od životnog je značaja za regiju ali i globalno“, stoji u priopćenju. Slično su reagirali i američko Ministarstvo obrane i Ministarstvo vanjskih poslova. „Slobodna plovidba na ovom području je apsolutno odlučujuća“, rekao je glasnogovornik šefice diplomacije Hillary Clinton. Na pitanje je li prijetnja Irana samo “pucanje u prazno”, on je odgovorio: „Ne znam, ovakve opaske smo i ranije slušali.“

Što će se točno dogoditi ukoliko Iran prijetnju sprovede u djelo i zaustavi promet u Hormuškom tijesnacu? Bivši američki veleposlanik pri UN-u, John Bolton ovako komentira:  „Činjenica je da bi prošlo dva, najviše tri dana dok ponovo ne bi bio otvoren vodeni put. Šteta za Iran ne bi bila samo u potapljanju njegove mornarice na morsko dno.“ Bivši general James Marks drži da Iran nije u stanju paralizirati promet u tijesnacu  u Perzijskom zaljevu. On navodi dva razloga za to:„Prvo, Amerikanci sa svojom Petom flotom u ovoj regiji imaju itekako jaku nazočnost, i drugo, mogućnost blokiranja ovog puta smo već “odigrali” tisuću puta.“

Strah od rasta cijena nafte

Zabrinutost ipak raste i to ne toliko zbog snabdjevanja naftom, već prije svega zbog daljnjeg zaoštravanja odnosa između Irana i SAD-a. Osim toga, eventualna blokada opteretila bi i odnose Irana sa zemljama izvoznicama nafte u Perzijskom zaljevu. Kroz Hormuški tijesnac  izvozi se najveći dio nafte s Bliskog istoka. Stručnjaci strahuju, da bi blokada Irana, izazvala ogroman porast cijena sirove nafte, što bi imalo nesagledive posljedice po svjetsko gospodarstvo.

Ova godina bila je puna napetosti između Washingtona i Teherana. Iran je Amerikancima oteo jednu bespilotnu letjelicu, a SAD optužuje Iran za napad na jednog diplomatu u Washingtonu. Iznad svega toga lebdi strah da bi Iran uskoro mogao posjedovati vlastito  nuklearno oružje. Kako bi to spriječile, SAD i Europa pojačale su sankcije protiv Teherana. Europska unija najavila je i nove sankcije, a odluka o tome mogla bi biti donešena na idućem samitu ministara vanjskih poslova Europske unije 30. siječnja u Bruxellessu.

Autorica: Sabrina Fritz/ I.Ivanović

Odg.ured: Željka Telišman