SAD sve bliže ponoru recesije
10. studenoga 2012U listopadu je Međunarodni monetarni fond upozorio da je sporo provođenje reformi u EU-u i SAD-u uzrok globalne ekonomske nesigurnosti. U Europi je Europska središnja banka prihvatila program koji predviđa davanje neograničenih kredita krizom pogođenim državama. Osim toga, članice eurozone su postigle dogovor o formiranju Fonda za spas eura. U Washingtonu pak zbog duboke podijeljenosti Kongresa nisu uspjeli postići dogovor koji bi omogućio smanjenje ogromnog državnog deficita.
SAD se tako sada nalazi pred automatskim stupanjem na snagu zakona koji predviđa povećanje poreza i smanjenje izdataka. Ovaj paket sanacije iznosi oko 607 milijardi dolara (470 milijardi eura) što je oko četiri posto američkog bruto nacionalnog proizvoda. Šefica MMF-a Christine Lagarde i Komisija za proračun američkog Kongresa predviđaju da će se Amerika naći u dubokoj recesiji ukoliko joj ne pođe za rukom da pronađe politički kompromis s ciljem realizacije mjera štednje.
Problemi se jednostavno odlažu
Pronaći takvo rješenje međutim nije lako, posebice obzirom na podijeljenu političku scenu koja mrzi kompromise. Ron Haskins iz nevladinog Brookings-Instituta kaže kako se problemi jednostavno odgađaju. "Nikada ne odlučuj danas o onomu o čemu možeš odlučiti sutra," glasi, po mišljenju ovog stručnjaka, deviza po kojoj se djeluje u SAD-u.
To se, kako kaže, prije svega odnosi na one odluke koje bi mogle odbiti birače. Sadašnje stanje u kojem se zemlja nalazi kad je riječ o porezu i proračunu, predstavlja čistu političku konstrukciju koja je posljedica odugovlačenja. Prošlog ljeta je američka vlada povisila granicu zaduživanja kako bi mogla i dalje plaćati svoje račune. Predstavnički dom Kongresa, kojeg kontroliraju republikanci, je da bi glasao za ovu odluku zatražio političko obvezivanje da će proračunski deficit i državni dugovi biti dovedeni u red.
Kongres stoji leđima uza zid
Rezultat toga je tzv. "Budget Control Act" zakon o kontroli proračuna, koji u razdoblju od deset godina predviđa godišnja kraćenja od 109 milijardi dolara. Ove mjere štednje trebaju stupiti na snagu u slučaju da izvanstranačka Komisija Kongresa ne uspije dogovoriti bolji plan. Nesposoban da pronađe prihvatljivu ravnotežu između kraćenja izdataka i povećanja poreza, Kongres sada očajno pokušava spriječiti ono što je sam tražio.
Kongres iz straha od bijesa birača nije uspio pronaći dugoročno rješenje za američke financijske probleme. Time je uspio stvoriti vlastiti politički zastoj i to u vrijeme kad se naslućuje dolazak ekonomske krize.
Obzirom na politički zastoj, ekonomisti smatraju da je povećanje poreza gorka, ali neophodna pilula zahvaljujući kojoj će Amerika dugoročno savladati financijske probleme i kratkoročno spriječiti recesiju.