Kada se u istočnonjemačkom gradu Leipzigu održava sajam knjiga, on se ne ograničava isključivo na nekoliko sajamskih dvorana na periferiji. Sajam je dio grada - u starim zgradama povijesnog središta grada se tijekom sajamskih dana održavaju brojne priredbe, javna čitanja knjiga i literarni susreti.

Tih se dana ponovo može doživjeti onaj stari sjaj grada koji je po svojim knjižarama, nakladnicima i autorima nekada bio poznat širom svijeta. Sve do kraja Drugog svjetskog rata su tu svoja sjedišta imale i značajne tiskare, a sa izdavačkom kućom Brockhaus je Leipzig dugo vremena bio središte ne samo njemačkog već i europskog enciklopedizma. Nakon rata se pokušalo tu gradsku tradiciju ponovo oživjeti, ali nakon nekoliko godina se od tog projekta ipak moralo odustati. Brockhaus je posljednji napustio grad - prošle godine.

Na sljedećoj stranici: Sajam za otkrivače novoga

Sajam za otkivače novoga

Usprkos svemu tome Leipzig je i dalje ostao grad kulture, prije svega književnosti. Prošle godine je sajam posjetilo gotovo 150.000 posjetilaca, a ponuda će i ove godine biti vrlo bogata - na sajmu izlaže 2100 nakladnika iz 39 zemalja. Glavni adut lajpciškog sajma nije međutim toliko broj nakladnika, već prije svega njegov vrlo jasan profil.

Oliver Zille, direktor sajma i jedan od osnivača, od samog je početka zastupao tezu: ako nemamo dovoljno mogućnosti da se nametnemo veličinom i snagom, moramo se nametnuti jasnom orijentacijom. Identitet Sajma Zille je pronašao u dvije odrednice: "Leipzig je primarno sajam za otkrivanje, i to s jedne strane mladih autora koji pišu na njemačkom jeziku, te s druge nedovoljno poznatih književnosti iz istočne, srednje i jugoistočne Europe."

Most prema zapadu

Upravo zbog te orijentacije je bilo moguće da u prošlosti brojni nakladnici i autori i iz zemalja nekadašnje Jugoslavije iskoriste sajam knjiga u Leipzigu kao most prema njemačkom tržištu. S druge strane se i sam Sajam brine za predstavljanje "manjih" europskih književnosti - prije dvije godine je zemlja-partner bila Hrvatska, a sljedeće godine će to biti Srbija. I "Lajpciška književna nagrada za europsko razumijevanje" naglašava tu povezivačku funkciju Sajma - dobitnik ove godine je mađarski povjesničar i književnik György Dalos.

Istovremeno je sajam postao prava meka za mlade talente. Na brojnim tribinama, predstavljanjima knjiga i javnim čitanjima se tijekom trajanja Sajma po čitavom gradu mogu susresti nova, mlada lica književnog pogona - među njima zasigurno i buduće zvijezde njemačke literarne scene.

Leipzig čita

Ta povezanost s puiblikom, s čitateljima, to mnoštvo priredbi izvan sajamskih dvorana jedna je od značajnih karakteristika lajpciškog sajma. Oko 1500 autora kako iz Njemačke tako i iz inozemstva će u okviru programa "Leipzig čita" na više od 300 različitih priredbi u čitavom gradu će čitati iz svojih knjiga.

Ove godine će među gostima biti i dvoje dobitnika Nobelove nagrade: Herta Müller i Günter Grass. Upravo će predstavljanje nove knjige o Grassu biti jedan od vrhunaca ovogodišnjeg sajma. U knjizi s naslovom "Günter Grass pod prismotrom" u kojoj je novinar Kai Schlüter dokumentirao kako je ranija istočnonjemačka tajna služba Stasi desetljećima špijunirala Grassa.

Autori: Gabriela Schaaf / Z. Arbutina

Odg. ur.: Željka Telišman