Nakon što je ukrajinski predsjednik vodio razgovore u četiri oka i pojedinačno s gotovo svakim od 27 šefova država i vlada okupljenih na samitu Europske unije u Bruxellesu, primio ga je i belgijski kralj Philippe. Potom je Volodimir Zelenski u večernjim satima otputovao za Kijev. Samit ga je uvjerio u solidarnost i podršku EU-a Ukrajini. Tek nakon odlaska Zelenskog sudionici samita su se posvetili pitanjima koja su inače bila na dnevnom redu.

Posebni samit EU-a prvotno je sazvan u prosincu kako bi se razgovaralo o kompliciranoj, zajedničkoj politici EU-a prema migracijama.

Povećava se broj migranata

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pripremila je nekoliko panoa kako bi šefovima vlada još jednom ukazala na ozbiljnost situacije. Broj tražitelja azila u EU-u je u 2022. godini osjetno porastao, za 46 posto u odnosu na 2021. godinu. Pored 924.000 tražitelja azila, tu je i oko četiri milijuna ukrajinskih ratnih izbjeglica. Zemlje poput Njemačke, Austrije, Nizozemske i Belgije osjećaju se preopterećeno kada je u pitanju smještaj tolikog broja ljudi. „Migracije su europski izazov na koji je potreban europski odgovor", rekla je von der Leyen i dodala kako je na samitu još jedanput jasno ukazano na ovaj problem.

Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je zbog velikog broja imigranata pod pritiskom njemačke javnosti, rekao je u Bruxellesu da je važno razviti "zajedničke perspektive". On misli da je to moguće. „Ovo nije vrijeme kada se, od konferencije do konferencije, donose nove odluke već kada se definiraju zajednički ciljevi, koji bi se ove godine mogli pretočiti u praktičnu politiku", rekao je Scholz.

Međutim, Europska unija već najmanje šest godina pokušava već definirane ciljeve – odnosno smanjenje broja migranata – pretvoriti u praktične zakone. Europska komisija je u više navrata stavila na stol niz zakonskih prijedloga. Do sada, međutim, države članice nisu uspjele dogovoriti se o nekim značajnijim, novim propisima.

Neriješeni sukobi unutar EU-a

Zemlje na vanjskim granicama EU-a, u koje pripadaju Grčka, Italija, Hrvatska, Bugarska, Malta i Cipar, godinama se žale na priljev migranata i preveliko opterećenje, dok su zemlje krajnjeg odredišta za migrante poput Njemačke, Austrije i Francuske godinama inzistirale da zemlje EU-a, preko čijih vanjskih granica migranti ulaze na tlo EU-a, budu odgovorne za njih i za proceduru dobivanja azila. Dogovor o raspodjeli migranata - prema kvotama ili dobrovoljno - više puta je propadao. Premještanje postupka azila u centre za azil u južnoj Europi ili čak u Sjevernoj Africi nije uznapredovalo dalje od faze planiranja. Zemlje poput Švedske, Danske, Poljske i Mađarske već godinama imaju restriktivnu politiku prema migrantima s Bliskog istoka i Afrike. Međutim, Danska je upravo odustala od svog plana da prenese procedure azila u Ruandu, zbog previše praktičnih i zakonskih prepreka.

Europska komisija je na samitu u Bruxellesu pokušala još jednom pokrenuti ovo pitanje i predložila bolju zaštitu vanjskih granica EU-a. To bi značilo sprječavanje prelaska granice duž „zelene linije" i izvan graničnih prijelaza. Osim toga, sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama migranata bi se trebalo pregovarati o sklapanju sporazuma za njihovo vraćanje. Ni ovo nije nov pristup. Ali, po prvi put Europska komisija izričito preporučuje korištenje razvojne pomoći, trgovinskih sporazuma i viznih propisa kao poluge kako bi se mogli zaključiti sporazumi o vraćanju migranata. Njemačka vlada se do sada opirala ovom pristupu. Kancelar Scholz je rekao da repatrijacija može uspjeti samo ako se postignu "fer sporazumi" sa zemljama podrijetla.

Više prisilnih povrataka kao rješenje?

Sudionici samita su se izjasnili za povećanje broja deportacija i repatrijaciju odbijenih tražitelja azila. Sveukupno, stopa vraćanja migranata je 21 posto. To znači da je od 340.000 stranaca, koji su morali napustiti EU 2021. godine, samo 70.500 stvarno napustilo EU. Kako će se postići povećanje izgona ostaje prilično nejasno čak i nakon čitanja rezolucije sa samita. Od agencije EU-a za azil EASO sa sjedištem na Malti traži se da izradi smjernice za deportacije i kriterije za međusobno priznavanje odluka o prisilnom povratku migranata. Njih bi se tada, prema deklaraciji samita, trebale pridržavati i sve države članice EU-a.

Kancelar Olaf Scholz se založio za omogućavanje legalnog umjesto neregularnog useljavanja, jer su demografski ostarjelim društvima u EU-u (puno više starih nego mladih ljudi) potrebni kvalificirani radnici na tržištu rada. On nije iznio detalje mogućeg postupka. "Još se nismo suglasili po svim točkama," rekao je Scholz. Ali, diskusija se odvija umjerenije nego 2014. i 2015. godine, kada je više od milijun ljudi iz Sirije došlo u EU.

Europska komisija također predlaže da se još jednom pozabavi osjetljivim pitanjem solidarne raspodjele migranata i izbjeglica unutar EU-a, što je godinama dovodilo do ogorčenosti i sporova među državama članicama. Trebalo bi razgovarati i o takozvanoj unutarnjoj migraciji, odnosno daljnjem kretanju migranata iz Grčke, preko brojnih zemalja EU-a, sve do Njemačke ili Austrije, preporučuje EK. No, ovaj prijedlog se ne pojavljuje u rezoluciji s ovog samita.

Više ograda?

Austrijski kancelar Karl Nehammer je na samitu zatražio da EU sufinancira ograde na vanjskim granicama, na primjer između Bugarske i Turske. Europska komisija, Luksemburg, Njemačka i druge zemlje su do sada odbijale financirati zidove i ograde. Međutim, EU godinama plaća subvencije za tehnologiju nadzora, opremu za graničnu policiju, sredstva komunikacije i osoblje Agencije za zaštitu granica Frontex. Stoga će Europska komisija uskoro predstaviti "sveobuhvatnu strategiju za upravljanje granicama". Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je dva pilot-projekta u kojima će se testirati granična kontrola i registracija tražitelja azila.

Ograde i utvrde već godinama niču na vanjskim granicama EU-a, posebno u Grčkoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Litvi i Španjolskoj. U međuvrijemenu se one protežu na oko 2.000 kilometara. Prije deset godina njima je bilo pokriveno svega 300 kilometara granice. Italija želi svoje luke učiniti što nepropusnijim za imigrante i privatnim spasilačkim brodovima na moru nametnuti stroža pravila.

Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je na samitu u Bruxellesu da izgradnja "tvrđave Europe" dugoročno neće pomoći. "Ljudi napuštaju svoje zemlje jer tamo nemaju budućnosti. Tamo nema mira niti stabilnosti. Zato mora postojati više legalnih načina da se stigne u Europu", zaključio je Borrell.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu