Prošli tjedan u ponedjeljak šefovi država ili vlada 27 članica Europske unije još se nisu bili uspjeli dogovoriti oko raspodjele četiri čelne pozicije u EU-u nakon europskih izbora. To bi se trebalo dogoditi ovoga četvrtka (27.6.) na redovnom sastanku na vrhu u Bruxellesu. Jedan trend je već jasno vidljiv: predsjednica Europske komisije, Njemica Ursula von der Leyen vjerojatno će dobiti željeni drugi petogodišnji mandat. NjezinaEuropska pučka stranka (EPP) je i dalje najveća frakcija u novom sazivu Europskog parlamenta i zato ima pravo imenovati predsjednicu ili predsjednika Europske komisije.

Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) ne sumnja da će 27 država EU-a predložiti Ursulu von der Leyen i da će ju podržati tri glavna kluba zastupnika: demokršćani, socijaldemokrati i liberali. „Budući da politička platforma koja je ranije podržavala predsjednicu u parlamentu ponovo ima većinu, vjerujem da ćemo moći brzo doći do razumnog rješenja", rekao je Scholz prošli tjedan u Bruxellesu.

EPP pomalo igra poker

Tri frakcije političkog centra u parlamentu imaju ukupno 406 zastupnika. Apsolutna većina je 361 mandat. Čisto matematički gledano, Ursula von der Leyen ne bi trebala ovisiti o glasovima rastućeg desno-populističkog ili desno-ekstremističkog tabora. No, predsjednica Komisije je još uoči europskih izbora ostavila otvorenim pitanje o eventualnoj suradnji s desničarskim zastupnicima ako su proukrajinski i proeuropski orijentirani.

Za nju bi također mogli glasati i Zeleni, koji su gubitnici europskih izbora. Pregovori u parlamentu o dobivanju većine za demokršćansku predsjednicu trenutno se odvijaju iza kulisa. Glasanje je zakazano za 17. srpnja u Strasbourgu.

Poslije neformalnog pripremnog samita šefova država i vlada prošli tjedan jasno je da će bivši portugalski premijer Antonio Costa preuzeti predsjedanje Europskim vijećem. Ovaj socijaldemokrat bi predstavljao južne zemlje. Još uvijek se raspravlja o tome treba li ga nakon dvije i pol godine na toj dužnosti zamijeniti jedan konzervativni političar. Demokršćanski šefovi vlada traže veći utjecaj za svoju političku obitelj, jer su ipak pobjednici izbora.

Liberalna premijerka Estonije Kaja Kallas mogla bi postati nova visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Ona bi se smatrala predstavnicom istočnih država članica. Dosadašnja predsjednica Europskog parlamenta, demokršćanka Roberta Metsola (Malta) mogla bi ostati na dužnosti još dvije i pol godine. Ona se smatra predstavnicom manjih južnih država.

NATO je dio kadrovskog paketa

Položaj glavnog tajnika NATO-a također je dio delikatnog balansiranja između europskih parlamentarnih stranaka i geografskog porijekla kandidata. U skladu sa željom članica NATO-a, na tu dužnost dolazi nizozemski premijer Mark Rutte. I on je liberal kao Kaja Kallas, a zadovoljio bi i zahtjeve sjevernih Europljana za mjestom na kadrovskom karuselu.

Samo je Rumunjska kočila do prošlog četvrtka. Naime, rumunjski predsjednik Klaus Johannis se i sam prijavio za tu dužnost, ali je potom povukao svoju kandidaturu.

Francuska ne želi pozicije

Francuski predsjednik Macron, koji je prije pet godina u znatnoj mjeri progurao Ursulu von der Leyen na dužnost predsjednice Komisije, ovog puta je suzdržan. Zato što je Francuska zadovoljna predsjedničkom funkcijom u Europskoj središnjoj banci.

Mandat Francuskinje Christine Lagarde traje do 2027. Međutim, kao nagrada za podršku kadrovskom paketu Macronu bi se vjerojatno svidjelo političko obećanje da će se nova Europska komisija snažnije založiti za uvođenje zajedničkog zaduženja EU-a i jednostavnija financijska pravila. Barem tako prenose talijanski mediji, no nema službene potvrde da je to točno. Jer, veliki dio kadrovskog karusela su ionako obične glasine.

Na samitu EU-a u četvrtak i petak ne bi se trebalo govoriti samo o podjeli dužnosti, već i o sadržaju. Sigurnost i obrana će vjerojatno biti na vrhu dnevnog reda, dok zaštita životne sredine i klime padaju naniže.

„Još smo usred rata", upozorila je danska premijerka Mette Fredriksen, misleći na ruski napad na Ukrajinu. "Po mom mišljenju, Ursula von der Leyen je uradila dobar posao. Potrebne su nam brze odluke o svemu što se trenutno događa u svijetu. Uvjerena sam da ćemo uspjeti."

Italija želi super-povjerenika

Šefica talijanske desničarske vlade Giorgia Meloni kaže da želi ojačati utjecaj Italije u EU-u, posebno zato što je njena desničarska nacionalistička frakcija Europskih konzervativaca i reformista (ECR) dobila nešto više mjesta u Europskom parlamentu i sada ima 83 mandata. Međutim, Meloni je suzdržana kada je riječ o dosadašnjim kadrovskim pitanjima, pa nijedan Talijan nije predložen za najviše dužnosti. Alii ona za svoju zemlju zato zahtijeva jedan važan položaj u Europskoj komisiji, koju još treba formirati. To bi bila dužnost potpredsjednika Komisije koji bi bio zadužen za gospodarstvo, industriju i financije.

No slovački predsjednik Peter Pellegrini, koji u Bruxellesu zastupa premijera Roberta Fica, teško ozlijeđenog u pokušaju atentata, prošli tjedan je još bio sumnjičav. Prema njegovom mišljenju, istočnoeuropske države posljednjih godina nisu bile dovoljno zastupljene kod najviših dužnosti. I jedan istočnoeuropski diplomat se iza zatvorenih vrata požalio da u obzir nisu uzete ni Poljska, Rumunjska ili Bugarska.

Potrebna je dvostruka većina

Da bi Ursula von der Leyen bila predložena za predsjednicu Komisije, potrebna je suglasnost 20 od 27 država članica, koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva Unije, takozvana ojačana dvostruka većina. Prema izjavama koje su se mogle čuti u Bruxellesu, ova većina je sigurna za tu odluku. I za imenovanje visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku potrebna je ojačana dvostruka većina.

Funkcija predsjednice Europskog parlamenta je također dio pregovaračkog paketa, ali nju na kraju bira sam parlament, neovisno o samitu EU-a i to apsolutnom većinom glasova. Kao i uvijek s političkim odlukama u Uniji, sve je povezano sa svim. Tek kada nositelji sve četiri dužnosti budu dogovoreni, to će biti priopćeno javnosti.

Ovaj članak je izvorno objavljen na njemačkom jeziku