Portugalac Antonio Guterres počasni je gost na proljetnom samitu Europske unije. Glavnom tajniku Ujedinjenih nacija su rituali takvih sastanaka EU-a poznati još iz vremena kada je bio portugalski premijer (1995-2002). Međutim, malo je vjerojatno da mu je sada na pameti da se s nostalgijom prisjeća nekakvih dobrih starih vremena, a još manje da ga obuzima proljetna atmosfera.

Problemi s kojima se duboko zabrinuti šef UN-a mora suočavati su jednostavno preveliki da bi dopustili tako nešto. Klimatske katastrofe, neobuzdana umjetna inteligencija, društvena nejednakost, rat u Ukrajini, humanitarna katastrofa u Gazi – Guterres je to naveo kao najveće krize tijekom svog obraćanja u Bruxellesu: „Živimo u kaotičnom svijetu u kojem se supersile međusobno blokiraju.“

„Nalazimo se u situaciji bezakonja, u kojoj države i naoružane grupe misle da mogu raditi što god požele, jer se za to ne mora odgovarati", požalio se glavni tajnik UN-a u Bruxellesu.

Takva mračna analiza odnosi se, kako na ruski agresorski rat protiv Ukrajine, tako i na situaciju u Gazi i Izraelu, smatra Antonio Guterres. „Vjerujemo da je ključno da imamo mir u Ukrajini, ali mir koji je u potpunosti u skladu s našim principima.“ Ti principi podrazumijevaju poštivanje međunarodnog i humanitarnog prava, teritorijalni integritet država, kao i Povelju Ujedinjenih naroda.

Dakle, iz perspektive glavnog tajnika UN-a, Rusija mora povući postrojbe iz istočne Ukrajine i da napustiti Krim. Ti principi se također odnose i na sukob između Izraela i Hamasa. „Ne može biti dvostrukih standarda“, kaže Guterres. Baš kao što Hamas mora odložiti oružje i poštivati ljudska prava, i Izrael mora omogućiti opskrbu stanovništva u Gazi i spriječiti humanitarnu katastrofu. „Tijekom mog mandata nikad nisam vidio toliko civilnih žrtava u bilo kojem sukobu", uzdrhtalog glasa rekao je Guterres.

Scholz: Više oružja za Ukrajinu

Većina od 27 čelnika država ili vlada EU složit će se s glavnim tajnikom UN-a. Ukrajina i Gaza su glavne teme i ovog dvodnevnog samita. Njemački kancelar Olaf Scholz zalaže se za dalju podršku Ukrajini, i to ne samo novcem za budžet i obnovu države, nego i vojnom opremom. To, međutim, samo po sebi nije dovoljno.

Sasamita EU-a očekuju se dodatna obećanja Ukrajini, ali javne rasprave o dalekometnom raketnom sustavu „Taurus“ nema. Također, ni slanje kopnenih trupa u Ukrajinu za Scholza nije opcija – za razliku od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Na početku samita, kancelar i predsjednik su se šalili jedan s drugim, smijali se, tapšali jedan drugog po ramenima. Žele demonstrativno pokazati da je suradnja između Njemačke i Francuske i dalje dobra, usprkos svim razlikama u mišljenjima.

Koristiti rusku kapitalnu dobit

Kao i na mnogim prethodnim samitima EU-a, i na ovaj se uključuje i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Glavni grad Kijev ponovo je prethodne noći bio meta ruskih raketa. Zelenski je dobio jamstvo da će EU za pet milijardi eura iz posebnog fonda brzo kupiti streljivo širom svijeta. Također, profite od zaplijenjene imovine ruske državne banke trebalo bi usmjeriti u taj fond za naoružanje, što je oko dvije do tri milijarde eura godišnje – plus porez na kapitalnu dobit na te prihode, koju je do sada naplaćivala belgijska država, jer je ruska državna banka svoje investicije držala kod belgijske kompanije „Euroclear".

Očekuje se da će se o tome postići političko jedinstvo – osim ako mađarski premijer Viktor Orban, prijateljski nastrojen prema Moskvi, opet ne bude stavio veto. Pravno obavezujuća odluka može biti donesena tek za nekoliko tjedana, onda kada budu razjašnjeni tehnički detalji ove operacije nazvane „Windfall-Profits".

Želja za zajedničkom obrambenom industrijom

Poruka Europske unije ruskom čelniku Vladimiru Putinu s proljetnog samita, dvije godine nakon početka velikog ruskog napada, je jasna, vjeruje kancelar Scholz. „Preračunao se ako je mislio da nismo sposobni podržavati Ukrajinu koliko god je to potrebno."

Europljani će se još jednom obavezati da u budućnosti bolje surađuju pri nabavci vojnih sustava i opreme. Postoji nova obrambena strategija koju su sastavili visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell i povjerenik za industriju Thierry Breton.

Međutim, nadležnosti u vezi s naoružanjem ostaju u rukama samih država-članica, a samo subvencije i ugovori za industriju naoružanja trebali bi biti objedinjeni u okviru EU-a. Financiranje tog pothvata ostaje predmet rasprave. Predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel i dalje se, kao i Francuska, zalaže za „obrambene obveznice“, što bi bili zajednički krediti EU-a slični onima tijekom pandemije koronavirusa. Njemačka vlada, međutim, odbija zajedničke dugove za opremanje vojski.

Zahtjev za dugoročnim primirjem između Izraela i Hamasa

Stavovi u EU-u o situaciji u konfliktu između terorističke organizacije Hamas i Izraela su različiti. Nakon što su Sjedinjene Američke Države nedavno zatražile dugoročno primirje, vjerojatno će se i EU tome pridružiti. Do sada se govorilo o kratkoročnim prekidima vatre, ali kancelar Olaf Scholz sada u Bruxellesu zagovara „dugoročno primirje“. To bi trebalo biti povezano s oslobađanjem svih izraelskih talaca.

„Istodobno, ključno je da više humanitarne pomoći stigne do Gaze“, zahtijeva Scholz. Europska unija će vjerojatno tražiti da Izrael otvori više graničnih prijelaza i na sjeveru Gaze. Dostave brodovima ili zračnim putem ne mogu da osigurati neophodne količine pomoći.

Ovaj članak je prvobitno objavljen na njemačkom.