Treći po redu izvanredni sastanak na vrhu šefova država i vlada EU-a vjerojatno će proteći u kontroverznoj raspravi. Na prve dvije video-konferencije raspravljalo se o konkretnim mjerama protiv širenja koronavirusa, zatvaranju granica i solidarnosti. Ovoga  četvrtka (26.3.) je glavna tema novac. Riječ je o stotinama milijardi eura za spašavanje radnih mjesta - što je 27 zemalja EU-a obećalo svojim građanima.

Devet zemalja želi euroobveznice

Italija, Francuska, Španjolska i šest drugih zemalja zalažu se za zajedničko zaduživanje u cilju ublažavanja najveće do sada viđene ekonomske krize. Prednost tih euroobveznica ili korona-obveznica, kako ih naziva talijanski premijer Giuseppe Conte, bila bi da bi time manje solventne države indirektno „posudile" bonitet kreditno sposobnih država poput Njemačke ili Nizozemske. Tako bi ugrožene države dobile prosječno nisku kamatnu stopu, ali bi recimo Njemačka za novo zaduživanje u vidu obveznica morala platiti više nego do sada. Njemački ministar financija Olaf Scholz (SPD) odbacio je još prije izbijanja korona-krize takvu vrstu zajedničkog zaduživanja. Taj stav bi se sada mogao promijeniti s obzirom na ogromne financijske potrebe zemalja EU-a.

Ima li pomaka?

U međuvremenu, iz vladinih krugova u Berlinu stiže poruka da se mora razmišljati o svim mogućim instrumentima financiranja kao i da se više ništa ne može isključiti. Još uvijek je, smatra Berlin, rano odlučivati o euroobveznicama, jer se najprije moraju iscrpiti svi drugi izvori financiranja. Demokršćanske stranke CDU i CSU, koje zajedno sa socijaldemokratima čine vladajuću koaliciju u Njemačkoj, u načelu odbijaju zajedničko zaduživanje, jer kontrola novog duga i rashoda postaje mnogo teža. "Nikome ne dajem svoju kreditnu karticu, jer ne znam što bi sve netko s njom mogao učiniti", opisao je problem jedan EU-diplomat u Bruxellesu.

Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier (CDU) je natezanje oko zajedničkog zaduživanja nazvao "besmislenom raspravom". Istovremeno su socijaldemokrati u Bundestagu objavili da si mogu zamisliti uvođenje euroobveznica pod određenim uvjetima.

Kreditne linije iz spasilačkog paketa?

Ministri financija eurozone nisu se mogli dogovoriti oko euroobveznica do početka sastanka na vrhu. Međutim, u utorak navečer utvrdili su da bi se Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), trajni mehanizam za rješavanje kriza u državama eurozone, mogao aktivirati pod određenim okolnostima. Krizne države poput Italije trebale bi, kao mjeru predostrožnosti, dobiti kreditne linije koje bi mogle koristiti čim kamatne stope na privatnim financijskim tržištima postanu previsoke za njih i kada im je praktički onemogućeno zaduživanje. U ESM-u je dostupno 430 milijardi eura. Italiji bi tako, ako više ne dobije kredite na slobodnom tržištu, iz paketa za spašavanje moglo biti odobreno do 36 milijardi eura.

Talijanski ekonomisti očekuju da će duboka recesija izazvana koronavirusom uzdrmati banke, kojima bi također mogao zatrebati novac iz paketa za spašavanje. Nizozemski ministar financija Wopke Hoekstra zbog toga upozorava da se ESM ne koristi prerano. "Vozimo se kroz maglu i ne znamo kako će izgledati sljedeća dionica puta", rekao je Hoekstra.

Novac dolazi od Europske središnje banke

Šefovi država i vlada na video-sastanku u četvrtak vjerojatno neće ništa odlučiti, procjenjuju diplomati u Bruxellesu. Oni će samo vratiti loptu ministrima financija eurozone. Jedino će izraziti podršku privremenom ukidanju ograničavanja novih zaduženja. Države sada smiju uzimati nove dugove u iznosu većem od tri posto njihovog bruto društvenog proizvoda (BDP). Europska komisija aktivirala je klauzulu za slučaj opasnosti iz Pakta stabilnosti eurozone. Europska središnja banka najavila je i da će tiskati novac i kupiti nove državne i korporativne obveznice za 750 milijardi eura. To zemljama eurozone za početak daje malo više prostora za djelovanje.

Potreban plan za izlaz iz krize

Nejasno je koliko dugo članice EU-a žele i mogu držati korak s drastičnim mjerama za suzbijanje pandemije. O tome se špekulira tjednima pa i mjesecima. "Nemamo vremenskih okvira", rekao je jedan europski diplomat. Sudeći po sadržaju nacrta njihove zaključne deklaracije, šefovi država i vlada povući će se iz cijele priče i prebaciti lopticu Europskoj komisiji. Oni joj žele dati zadatak da razvija strategiju izlaska iz korona-modusa.

Kada će granice ponovo biti otvorene, kada će se ponovo moći putovati, kada će nastupiti svakodnevica za učenike, studente i zaposlene? Mogući odgovor na to pitanje su dali europski diplomati: "Najprije moramo odrediti stupanj infekcije na kojem život možemo vratiti u normalu.”

U nacrtu završnog priopćenja današnjeg samita stoji obećanje šefova država i vlada EU-a: "Učinit ćemo sve što je potrebno da zaštitimo naše građane i prevladamo krizu. Računamo na osjećaj odgovornosti svih stanovnika EU-a u ovim teškim vremenima.”

Sve druge teme odložene su za naredni sastanak na vrhu. Tako na današnjoj (26.3.) video-konferenciji šefova država i vlada EU-a neće biti govora o najavljenim pristupnim pregovorima sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, a ni o proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. Njemačka kancelarka Angela Merkel je u karanteni i u video-konferenciju bit će uključena iz svog stana u Berlinu.