Dan uoči početka samita u Washingtonu, koji se održava od 9. do 11. srpnja, Rusija je izvela masovne udare na Ukrajinu.  U Kijevu je uslijed raketnih napada poginulo više od 20 osoba, a najveća dječja klinika u zemlji „Ohmetdet“ je djelomično razorena. Kako će na to reagirati NATO? Stručnjakinja Finskog instituta za međunarodne odnose Minna Olander uvjerena je u jedno – udari Rusije na niz ukrajinskih gradova osmoga srpnja bili su nastavak strategije Ruske Federacije da pravi pritisak na civilno stanovništvo Ukrajine kako bi se „slomila volja za pružanje otpora“.  Olander je naznačila da bi to mogao biti povod da se na samitu preispitaju zapadna ograničenja.

Zapadni partneri su u svibnju dozvolili Ukrajini da upotrijebe njihovo oružje za udare na teritorij Ruske Federacije, ali postoje ograničenja dometa i vrste oružja. Zračni udari na Ukrajinu u predvečerje samita svakako će biti povod za novu raspravu o jačanju ukrajinske protuzračne obrane. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je nedavno najavio „dobre vijesti" iz Washingtona.

Jubilarni sedamdeset i peti samit NATO-a bi trebao prikazati uspjehe zapadnog vojnog saveza osnovanog 1949. radi zauzdavanja Sovjetskog Saveza. U te uspjehe pripadaju povećanje izdataka za obranu i širenje Sjevernoatlantskog saveza.

Posljedica ruske invazije na Ukrajinu jest i pristupanje NATO-u Finske i Švedske, što je broj članica povećalo na 32.

Washington ne želi da se ponovi Vilnius

Na predstojeći samit ne baca sjenu samo rat Rusije protiv Ukrajine, već i zbivanja posljednjih tjedana unutar članica NATO-a. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je nakon katastrofalne televizijske debate izložen pritisku da povuče svoju kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima. Samit u Washingtonu bi za njega mogao biti posljednji, prije useljavanja Donalda Trumpa u Bijelu kuću. A Trump je dovodio u pitanje kolektivnu sigurnost u sklopu NATO-a i nije isključio smanjivanje pomoći Ukrajini. U Europi su zemlje poput Francuske i Njemačke oslabljene rezultatima izbora za Europski parlament i rastućim utjecajem ultradesnih političkih snaga koje zahtijevaju smanjivanje pomoći Ukrajini.

Da bi se shvatile okolnosti pod kojima se održava ovaj vašingtonski samit, vrijedilo bi podsjetiti kako je protekao prošli samit u Vilniusu. Ukrajina i nekoliko istočnoeuropskih zemalja htjele su isposlovati odluku da se Kijevu, kojem je članstvo obećano još 2008., uputi službeni poziv da se priključi NATO-u, ali bez konkretnog datuma. Tada važeću formulaciju je uoči samita u Vilniusu na društvenim mrežama kritizirao ukrajinski predsjednik Zelenski nazivajući je „apsurdnom“. To je naljutilo Sjedinjene Američke Države.

Neil Melvin s britanskoga Kraljevskog objedinjenog instituta obrambenih studija (RUSI) je rekao da se u Vilniusu dogodila „mala havarija“ kada su se sudarila suprotna očekivanja. „Washington je po mnogo čemu reakcija na Vilnius, pokušaj da se izbjegnu takve situacije“, kaže Melvin. Prije godinu dana je ipak usvojena formulacija da će Ukrajina biti pozvana u NATO „kada članovi budu suglasni, a uvjeti – ispunjeni“. Nije se podrobnije objasnilo o kakvim se uvjetima radi.

Poslije tog samita Ukrajina se nadala da će se preokret dogoditi na samitu u Washingtonu. Ali to se neće dogoditi, Washington je jasno dao na znanje da Ukrajina neće biti pozvana da se pridruži Savezu. Olander kaže da skoro i ne postoje glasovi koji se za to zalažu, što je po njoj rezultat želje da se Bidenova predizborna kampanja ne zakomplicira. Nije bilo jedinstvenog  stava u Savezu niti on sada postoji o tom za Kijev ključnom pitanju. Ali što onda Kijev može očekivati?

Centar za pomoć Ukrajini u Njemačkoj

Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država su najavili „most ka članstvu“ Ukrajine, a on će voditi preko Njemačke. Očekuje se da će jedan od najvažnijih zaključaka samita biti uspostavljanje centra za pomoć Ukrajini u njemačkom gradu Wiesbadenu, u pokrajini Hessen. On će koordinirati isporuke oružja i obuku ukrajinskih vojnika.

Centar ne nastaje ni iz čega. U studenom 2022. u Wiesbadenu je nastala „Grupa za unapređivanje sigurnosti“ pod američkim vodstvom. Priopćeno je da će se koordinacijom pomoći ubuduće baviti oko 700 vojnika iz svih zemalja Saveza, na čelu s generalom s tri zvjezdice. Spor je izbio oko naziva. Njemačka je blokirala naziv „Misija NATO-a u Ukrajini“, pribojavajući se da bi Rusija mogla to protumačiti kao miješanje u rat. NATO izričito tvrdi da doduše pomaže Ukrajini, ali da ne sudjeluje u direktnoj vojnoj konfrontaciji s Ruskom Federacijom. Pronađen je kompromisni naziv centra „Potpora NATO-a Ukrajini na području sigurnosti i obuke".

Neil Melvin smatra da je centar u Wiesbadenu „potpuno pozitivan korak, jer smo prošlih godina viđali kaotične isporuke oružja“. Nova struktura će imati zadaću da ih bolje uskladi.

Postoji još jedna, neslužbena uloga centra – da učini pomoć Ukrajini neovisnijom od vodeće uloge Sjedinjenih Američkih Država u slučaju pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u studenom. Neki promatrači, među kojima je i Melvin, sumnjaju da je to moguće, jer su Sjedinjene Države ključna zemlja Saveza, a obujam američke pomoći premašuje ukupnu pomoć svih ostalih članica. To je Ukrajina osjetila kada Washington, zbog spora u Kongresu, šest mjeseci nije slao oružje i streljivo. Koordinacijom pomoći će se baviti i predstavnik NATO-a u Ukrajini, čije imenovanje se očekuje također na vašingtonskom samitu.

40 milijardi za Ukrajinu, najprije samo za godinu dana

Jedno od najvažnijih pitanja za Ukrajinu je financiranje pomoći NATO-a. Glavni tajnik Jens Stoltenberg je na proljeće predlagao da se izdvoji 100 milijardi dolara za pet godina. Potom je smanjio brojku na 40 milijardi dolara za svaku godinu dana. Članice Saveza su se suglasile da to usvoje u Washingtonu, ali samo za jednu godinu. Dakle, Kijev još nije dobio jamstva za kratkoročno financiranje svojih vojnih potreba. Iz perspektive Ukrajine, stvari bolje stoje sa srednjoročnim bilateralnim sporazumima o sigurnosti, o kojima je postignuta suglasnost u Vilniusu. Posljednji takav sporazum Ukrajina je uoči samita potpisala s Poljskom. Ti sporazumi se potpisuju na rok od 10 godina.

Hoće li Ukrajina postati članica NATO-a?

Američki predsjednik Biden je više puta naglasio da Ukrajina neće postati članica NATO-a prije okončanja rata. Sličan stav ima i njemačka vlada. Ali hoće li biti članica poslije rata?

Stručnjaci su suzdržani s prognozama. Neil Melvin je sumnjičav. On kaže da će, ako NATO i Rusija ostanu u stanju konfrontacije, makar ona i ne bila vojna, poslije rata, Ukrajina ostati „partner, a ne član“. Ovaj stručnjak ne dovodi to samo u vezu s članstvom Ukrajine u Savezu kao mogućom nuklearnom prijetnjom Ruskoj Federaciji, već i s diskusijom u Sjedinjenim Američkim Državama o budućnosti NATO-a, kao i prioritetu suprotstavljanja Kini na indo-pacifičkom prostoru, pa je moguće da Washington nema dovoljno dodatnih resursa za zaštitu Ukrajine.

On vjeruje da bi u slučaju smanjenja američke pomoći Ukrajini doprinos drugih zemalja mogao biti povećan. „Postoji realna opasnost da most (za Ukrajinu ka članstvu) postane dug, čak možda i beskonačan“, kaže Melvin.

Minna Olander očekuje da će „integracija Ukrajine u NATO biti nastavljena na tehničkoj razini“, ali ne i na političkoj. Po njezinom mišljenu Sjedinjene Američke Države su kao ključna zemlja NATO-a izabrale takav put.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na ruskom jeziku.