U 74 godine povijesti NATO-a, šefovi država i vlada zemalja članica još nikada nisu bili tako blizu protivniku. Glavni grad Litve Vilnius je na samo 200 kilometara od granice s ruskim agresorom u Kalinjingradu. A do granice Ukrajine koju je Rusija napala je 360 kilometara. Granica ruskog saveznika Bjelorusije, u kojoj se očekuje dolazak plaćenika iz Wagner postrojbi, udaljena je samo 35 kilometara.

Za osiguranje najvećeg samita šefova država i vlada u povijesti Litve njena vojska i NATO stavljaju na raspolaganje 4000 vojnika. Ako dodamo policiju i tajne službe onda je angažirano 12.000 naoružanih profesionalaca. Litvanski diplomati kažu da se mora računati s ruskim „provokacijama". I njemačka vojska je uključena, protuzračni sustavi Patriot su za potrebe samita privremeno stacionirani oko Vilniusa, a angažirane su i specijalne vojne jedinice.

Što Litva želi postići?

Prostor sajma u glavnom gradu Litve renoviran je za potrebe samita. Skup će zemlju koštati 38 milijuna eura. Predsjednik Litve Gitanas Nauseda smatra da je to dobro uložen novac. Kaže da dobro organiziranim samitom Litva pokazuje kako je dovoljno „odrasla" kako bi omogućila povijesni skup. Domaćin Nauseda je energični pomagač Ukrajine i zagovornik njenog članstva u NATO-u. Dodaje da mu je važno da NATO pokaže jedinstvo. Litvanski predsjednik kaže da je potrebno iskoristiti slabost Vladimira Putina nakon pokušaja puča Wagnerovih plaćenika. „Neke moje kolege kažu da je jak Putin manje opasan od slabog Putina. Ne slažem se. Moramo energičnije postupati jer smo na povijesnom raskršću. Ako sada ne budemo odlučni i jedinstveni, sutra će biti kasno“.

Što Ukrajina očekuje od NATO-a?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta ponavljao svoj cilj: „Ukrajina je spremna za članstvo u NATO-u. Mi čekamo na to kada će NATO biti spreman za Ukrajinu”. On je rekao kako razumije da Ukrajina ne može postati član zapadnog vojnog saveza dok traje oružani sukob ali očekuje jamstvo sigurnosti: ”Jamstva sigurnosti nisu važne samo za Ukrajinu nego i za okolne države, zbog ruske agresije u Ukrajini i moguće ruske agresije u drugim dijelovima Europe”.

Očekivanja Kijeva su velika. Ali njemački kancelar Olaf Scholz, kao i niz drugih šefova država i vlada većih članica, bio je jasan: “Ne može biti pristupanja našem obrambenom savezu dok traje rat. Jedna od pretpostavki članstva jeste – da nema neriješenih pograničnih sukoba”.

Bi li brže primanje Ukrajine u NATO bilo bolje?

Nije jasno kako bi trebale izgledati sigurnosna jamstva većih članica NATO-a kao što su SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka odmah nakon završetka rata. O tome bi se u Vilniusu trebalo barem diskutirati. Stručnjakinja za sigurnosnu politiku pri berlinskoj Zakladi znanost i politika Claudia Major smatra da njemački kancelar previše oklijeva. Ona preporučuje da dijelovi Ukrajine koji su pod čvrstom kontrolom Ukrajine već sad budu primljeni u NATO. Tako bi, kako kaže, Ukrajina postala pravi saveznik i nju bi onda NATO morao braniti. „To nije brz i jednostavan proces. Priključenje NATO-u je povezano s brojnim rizicima. Ali ako sada kažemo da je članstvo moguće tek nakon rata, onda je to motivacija za Rusiju da beskonačno produži rat i time faktički ima veto na pravo Ukrajine da slobodno bira savezništva", rekla je Claudia Major za javni servis ARD.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, čiji je mandat nedavno produžen za godinu dana, neumorno ponavlja formulu da će članice NATO-a pomagati Ukrajini oružjem, streljivom i obukom onoliko dugo koliko joj bude potrebno da potisne napad Rusije. „Na samitu očekujem nove najave vojne pomoći Ukrajini. Dogovarat ćemo se i o višegodišnjem programu pripreme Ukrajine za članstvo u NATO-u. Moramo postići to da Ukrajina opstane kao suverena, neovisna država u Europi“, rekao je Stoltenberg uoči samita.

Što je sporno?

Među 30 delegacija članica NATO-a još nema suglasnosti oko pojedinosti u politici prema Ukrajini i o planovima obrane za odvraćanje mogućih ruskih napada, kaže se u diplomatskim krugovima. Osim toga, Mađarska koja je blagonaklona prema Rusiji, nije previše angažirana u pomoći Ukrajini. Francuska se u posljednje vrijeme zalaže za brz prijem Ukrajine u NATO. Njemačka i druge zapadne zemlje više oklijevaju, dok baltičke države zahtijevaju više oružja, više streljiva, zapravo više svega za Ukrajinu.

Nekadašnja visokopozicionirana stručnjakinja NATO-a za strategiju Stefani Babst kaže: „Lijepo je otići na samit i reći – o, mi smo svi složno na jednoj strani. Žao mi je ali to je glupost. Svako može vidjeti da postoje različiti pristupi. A kada mi to vidimo, to može vidjeti i Putin. I Kinezi i Iranci to također mogu".

Zašto Švedska još uvijek mora čekati?

Odlučujuće je kako će se u spornim temama postaviti Amerikanci kao čelnici NATO-a. Američki predsjednik Joe Biden izjasnio se protiv brzog primanja Ukrajine u NATO, ali namjerava obećati veću vojnu pomoć. Osim toga želi utjecati na turskog predsjednika Redzepa Tayyipa Erdogana da odustane od otpora prijemu Švedske u punopravno članstvo. Erdogan će u ponedjeljak (10.07.) u Vilniusu, uoči početka samita sresti švedskog premijera Ulfa Kristerssona. Šef švedske vlade je prošlog tjedna bio u Bijeloj kući kako bi zatražio podršku.Turska i dalje optužuje Švedsku da ne čini dovoljno protiv kurdskih terorista koji borave u toj skandinavskoj zemlji. I mađarski parlament za sada nije izglasao prijem Švedske. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kaže da je rješenje problema na pomolu.

Kako dalje?

Zamjenica premijera Ukrajine Olha Stefanišina je prethodnih nekoliko mjeseci stalno putovala Europom kako bi lobirala za pristupanje Ukrajine Europskoj uniji i NATO-u. Uzimajući u obzir prepirke unutar NATO-a, ona izglede za jasno obećanje Ukrajini da će biti primljena u NATO procjenjuje ovako: „NATO je vrlo specijalna organizacija. Dobiti odgovor od NATO-a, različito je od toga kako djeluju ostali politički prijatelji širom sveta“. To znači da će stanje i dalje ostati neodređeno.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu