Znak da s teško narušenim američko-ruskim odnosima opet ide u nabolje, ruski predsjednik je spomenuo već na samom početku svoje konferencije za medije. Obje zemlje će u sljedećim danima na njihove pozicije vratiti veleposlanike. Putin  je ruskog veleposlanika povukao iz Washingtona nakon što ga je Joe Biden u jednom intervjuu nazvao „ubojicom" („killer") koji uklanja oporbene političare. Nakon toga je Bijela kuća učinila isto sa svojim veleposlanikom u Moskvi.

Očito su dva predsjednika prilikom svog susreta u Ženevi odlučili popraviti odnose dviju nuklearnih sila. „U njegovim očima sam vidio tračak nade", rekao je Putin komentirajući svog sugovornika. I: američki predsjednik je vrlo iskusan, uravnotežen i profesionalan. „Mi govorimo istim jezikom. To međutim ne znači sa si gledamo duboko u oči i pronalazimo srodnu dušu ili da se kunemo u vječnu ljubav", spustio je loptu Putin istodobno.

Pozitivan ton no bez iznenađenja

Američki predsjednik Joe Biden je na odvojenoj konferenciji za medije bio nešto trezveniji. „Povjerenje? Ne radi se tu o povjerenju nego o interesima i provjeri vlastitih interesa", kaže Biden. „Nisam baš siguran da će Putin promijeniti svoje ponašanje", rekao je Biden, ali je dodao: „Bilo je važno osobno se sresti. Atmosfera susreta je bila pozitivna i bez uzajamnih optužbi."

Strateški dijalog bi trebao krenuti

Za Amerikance najvažniji rezultat susreta je dogovor oko početka strateškog dijaloga koji bi trebao završiti pregovorima oko kontrole naoružanja. „Važno je da postoji međusobna komunikacija kako bi se izbjegla neželjena eskalacija sukoba", rekao je Biden.

SAD i Rusija su, kako kaže ruski predsjednik Putin,  odgovorne za globalnu stratešku stabilnost zbog toga što se radi o najvećim atomskim silama na svijetu. On je pohvalio činjenicu da je Biden, odmah nakon preuzimanja funkcije u siječnju ove godine sporazum „New START" produžio za pet godina.

To, kako smatra Putin, objema stranama omogućuje pregovore oko kontrole naoružanja. „Za tri do šest mjeseca povući ćemo bilancu uspjeha današnjih razgovora", rekao je Biden pred novinarima.

Svađa oko ljudskih prava i oporbenih političara

No potpuno suprotna gledišta obje strane gaje kada je riječ o kršenju ljudskih prava, pritiska na oporbene političare ili uhićenja Putinovog kontrahenta Alekseja Navaljnog. Biden je rekao kako je iskoristio ovaj samit da bi svom sugovorniku dao do znanja da će se uvijek iznova zauzeti za zaštitu ljudskih prava i da će o tomu jasno i glasno govoriti. „To ni ne može drugačije jer je to dio našeg stava", rekao je Biden.

I oko sukoba u Ukrajini, gdje Rusija podupire separatiste i gdje je anektirala poluotok Krim, su dvije delegacije izmijenile svoje dijametralno suprotne stavove bez naznake približavanja. Putin je pak napao SAD da indirektno potpiruju sukob u Ukrajini te da krši ljudska prava u Iraku, Afganistanu ili zaljevu Guantanamo. Putin je također američkim nevladinim organizacijama predbacio da pokušavaju oslabiti Rusiju. On je još jednom ponovio da se odnosi Rusije i SAD-a nalaze na najnižoj točki te da za to nije kriva Rusija.

Biden je ove optužbe, na upit novinara, okarakterizirao kao „smiješne". „Ugled Rusije u svijetu pada i Putin je toga itekako svjestan", zaključio je Biden.

Radna grupa za rješavanje problema kibernetičkih napada

Oba predsjednika su razgovarala o kibernetičkim napadima koji su usmjereni protiv američkih objekata i koji služe ucjeni. Putin je odbacio sve optužbe po kojima ovi napadi dolaze iz Rusije ili iza kojih bi čak trebala stajati ruska vlada.

„Rusija je uvijek surađivala s američkim istražnim organima kada su u pitanju kibernetički napadi", rekao je Putin i dodao kako se radi o „globalnom fenomenu". Istodobno je optužio američku stranu da nikada nije odgovorila na ruske upite o mogućim kibernetičkim napadima na rusku infrastrukturu koji su dolazili iz Amerike. 

Biden je kod teme kibernetičkih napada bio vrlo jasan izrekavši skrivenu prijetnju: on je ruskoj strani predao listu sa 16 životno važnih područja u SAD-u koji ne smiju biti napadnuti ucjenjivačkim softverom. Ako se to ipak dogodi, tada će SAD, kako je zaprijetio Biden, uzvratiti „na prikladan način".

Kako bi ta odmazda trebala izgledati, to je Biden ostavio otvorenim.„On (Putin) zna da mi to možemo", rekao je dvosmisleno američki predsjednik.No obje strane su ipak postigle dogovor o formiranju radne skupine koja bi se bavila borbom protiv kibernetičkih napada.

Neusporedivo s Helsinkijem i 2018.

Američka strana je ta koja je inzistirala na odvojenim konferencijama za tisak nakon susreta. Vladimir Putin je pristao kao prvi odgovarati na pitanja svjetskih medija i to je trajalo preko jednog sata.

To je Bidenu omogućilo reagirati na Putinove sadržaje. U svakom slučaju je Washington htio izbjeći nastup kao prije tri godine u Helsinkiju kada je Putin tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, koji se pokazao potpuno nedorastao ovakvim izazovima, gotovo ponizio pred svjetskim medijima. Ovaj put je Putin uspoređujući dva predsjednika uz osmijeh rekao: "On je potpuno drugačiji od Trumpa."

Tada su Putin i Trump razgovarali potpuno sami samo s jednim prevoditeljem. Nitko nije vodio protokol. O čemu su zaista pričali, do dan danas je ostala tajna. U sjećanju je ostala izjava Trumpa nakon susreta da više vjeruje Putinu nego vlastitim tajnim službama. Trump je zaključio kako se Rusija nije miješala u američke izbore na što Biden gleda potpuno drugačije.

Ovaj put predsjednici tijekom razgovora u povijesnoj vili La Grange, nisu bili sami nego u nazočnosti ministara, savjetnika i stručnjaka. Obje strane su, kako je potvrdio predsjednik Putin, dogovorile formiranje mnogih radnih grupa na ekspertnoj razini kako bi se započelo s razgovorima o čitavom nizu problema koji terete odnosi dviju supersila. 

„Amerika je ponovno tu"

Na kraju svoje konferencije za tisak Joe Biden je povukao pozitivnu bilancu svoje jednotjedne turneje po Europi i četiri samita s demokratskim partnerima i ruskim predsjednikom na koga se gleda kao autokratskog protivnika.

„Amerika je ponovno tu. Mi smo uz naše saveznike i postavljamo jasne temelje za odnose s Rusijom." Njemu je, kako je naglasio, postalo jasno da Rusija ne želi novi Hladni rat. Kod sukoba, kako je rekao, su tu i zajednički interesi te je ukazao na činjenicu da, kad je u pitanju konkurencija prema Kini, Rusija s ovom zemljom ima dugu zajedničku granicu.