UN-ova Agenda 2030 sa svojih 17 ciljeva održivog razvoja je vrlo kompleksna, a nije baš ni privlačna. To su neki od razloga zbog čega teško može doprijeti do svijesti javnosti. Pa ipak, činjenica da i savezni kancelar Olaf Scholz 18. i 19. rujna u New Yorku sudjeluje na samitu UN-a o održivosti pokazuje koliko je ova Agenda 2030 važna i za njemačku vladu.

Njezini ciljevi održivog razvoja (SDG) su ambiciozni: projekt koji je UN usvojio 2015. odnosi se ni više ni manje nego na novo globalno shvaćanje blagostanja, za koje više ne bi jedini odlučujući faktor trebao biti prihod po glavi stanovnika. Umjesto toga, budući gospodarski rast treba biti ostvaren na ekološki prihvatljiv način.

Zato je implementacija SDG-a usko povezana s ciljevima Pariškog sporazuma o klimi. Svjetska gospodarstva tim ciljevima trebaju biti podržana i poticana da stvaraju održivo životno i gospodarsko okruženje s niskim emisijama štetnih plinova. Ciljevi održivog razvoja se odnose na sve tri dimenzije: socijalnu, ekonomsku i ekološku.

A onda ti ciljevi uključuju i globalnu borbu protiv siromaštva i gladi, širok pristup visokokvalitetnom obrazovanju, pristupačnu i čistu energiju, borbu protiv društvenih nejednakosti i još mnogo toga.

Neuspjesi zbog korone i rata u Ukrajini

„Na početku je postignut dobar napredak, ali su nas pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini bacili unazad", kaže Bärbel Kofler (SPD), parlamentarna državna tajnica u njemačkom Ministarstvu razvoja. Broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu širom svijeta pao je sa skoro dvije milijarde u 1991. na oko 650 milijuna u 2019. Međutim, zbog pandemije koronavirusa njihov broj se u međuvremenu ponovo povećao. Inflacija i sve veće cijene kao rezultat rata u Ukrajini uzrokuju da se jaz između bogatih i siromašnih i dalje povećava. Pored toga, spore isporuke žitarica iz regije oko Crnog mora predstavljaju prijetnju u mnogim dijelovima svijeta. Masovna dugotrajna zatvaranja škola tijekom pandemije su povećala globalne obrazovne nejednakosti.

Zato je, kaže Kofler, inicijativi sada potreban novi zamah. "Kada putujem na afrički kontinent, ali i u Aziju i jugoistočnu Aziju, povećane cijene hrane i gnojima su vrlo važna tema. Taj rast cijena je, naravno, povezan i s klimatskim promjenama, ali prije svega s ratom u Ukrajini i stanjem cijena energije u cjelini." Svi ovi faktori usporili su provedbu Agende, smatra Kofler.

Agenda 2023 - kompas za globalne akcije

Shodno tome glavni tajnik UN-a António Guterres je rekao: „Moramo ispuniti našu obvezu da podržimo najugroženije ljude, zajednice i nacije na svijetu. Stvaranje globalne ekonomije koja koristi svima zahtijeva hrabru akciju." Njegovo ime je ono koje će se povezivati s uspjehom ili neuspjehom Agende. Za mnoge je sastanak u New Yorku ključni trenutak kada je riječ o nasljeđu glavnog tajnika; nadaju se da će njegove diplomatske vještine dati dodatni poticaj globalnoj implementaciji ciljeva SDG.

On je uvjeren da će pri tome imati podršku njemačke vlade. Na sastanku će biti i kancelar Scholz (SPD). „Agenda 2030 sa 17 ciljeva održivosti je prekretnica u multilateralnoj suradnji i važan kompas za naše globalne akcije", izjavio je kancelar za Deutsche Welle.

Svjetska banka - pionir za održive investicije?

„Održive financije" - popularna je krilatica koju Scholz želi staviti u prvi plan. „Na samitu SDG-a Njemačka će raditi na utvrđivanju neophodnog kursa za ubrzanu implementaciju, na primjer kroz reforme na području međunarodne financijske arhitekture. Javni i privatni financijski tokovi trebaju biti bolje usklađeni sa ciljevima održivosti kako bi se stvorio financijski prostor za društveno-ekološke transformacije", rekao je kancelar.

Plan izgleda ovako: ako tvrtke ubuduće žele imati pristup subvencijama, kreditima ili investicijama, moraju dati otvorene i usporedive relevantne informacije o tome koliko je njihovo poslovanje održivo. Investicije se tada mogu ciljano usmjeriti prema ekološki i društveno održivim aktivnostima.

Ili u promoviranju globalnog smanjenja nejednakosti. „Ovo je jedan od najpodcjenjenijih ciljeva na dnevnom redu UN-a", kaže Bärbel Kofler. "To je toliko važno jer je povezano s mnogim drugim pitanjima, od pristupa obrazovanju i zdravstvu do pitanja rodne ravnopravnosti - a također i do pitanja tko ima pristup resursima i energiji", rekla je političarka SPD-a.

Konkretno, ona poziva na reformu Svjetske banke, koja mora postati „pionir” ove globalne transformacije financijskog sektora.

Skepticizam na tzv. globalnom jugu

Dok Njemačka putuje na samit sa jasnom podrškom ciljevima održivosti, raspoloženje u mnogim zemljama na tzv. globalnom jugu je suzdržanije. Za njih ciljevi ne idu dovoljno daleko. One kritiziraju da su ciljevi deklaracije o namjerama bez obvezujućeg učinka i zato imaju malo povjerenja u dosljednu implementaciju SDG-a. Također se ljute i zbog toga što su bogate industrijske zemlje u prošlosti više puta prekršile obećanja, poput financijskih obveza da pomognu siromašnijim zemljama u prilagodbi klimatskim promjenama. Vlada i velika zabrinutost da nema pravih odgovora na pitanje kako se plemeniti ciljevi zapravo mogu provesti u aktualnoj geopolitičkoj situaciji.

Čovjeku na čelu UN-a Antoniu Guterresu još nije pošlo za rukom da promijeni ovaj osjećaj. Dakle, od samita se puno očekuje. Do 2030. ima još sedam godina - prilično kratko razdoblje s obzirom na ogromne izazove našeg doba.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu