Aldi Nord je objavio kako će njegove nove trgovine, jedna u četvrti Neuköllnu, a druga u Lichtenbergu biti doista nešto posve novo. Iznad svake od tih samoposluga će biti izgrađene stambene zgrade sa po stotinjak stanova i samo u Berlinu postoji još 15 takvih projekata. Ukupno će Aldi Nord tako u Berlinu sagraditi oko 2.000 stanova.

Nipošto nije isključeno da takva praksa bude nastavljena i u drugim njemačkim gradovima, a o tome razmišljaju i u drugim diskounterima. Konačno, u Velikoj Britaniji su Tesco i Sainsbury's već počeli eksperimentirati s takvim kombiniranim zgradama.

Aldi Nord tvrdi kako je taj projekt namijenjen dobrobiti Berlinčana koji sve teže mogu naći stan koji bi mogli plaćati. Čak i ako možda nisu nekakvi altruistički motivi na prvom mjestu ovog diskountera, ostaje činjenica kako on na takvom projektu svakako može zaraditi još i više nego na jeftinim namirnicama: u nekim četvrtima Berlina stanarine rastu i po stopi od 10% godišnje. A ma koliko stručnjaci tvrde kako je tržište nekretninama u Njemačkoj napuhano, u okolnostima dobre konjunkture – i besmisla da se novac stavi u banku - ima ih dovoljno koji stan žele kupiti, ali stanova jednostavno nema dovoljno. Ishod je jasan: cijene dalje rastu.

Sa stanarima samo nevolje

Ma koliko se ta ideja čini logičnom, zapravo predstavlja potpuno drugačiju filozofiju diskountera. Oni su i dosad ulazili u već izgrađene poslovne prostore u stambenim četvrtima ako su dovoljno veliki – prosječan prodajni prostor lanca Aldi Nord je oko 860 četvornih metara. Ali to niti Aldiju niti Lidlu nije idealna opcija: njima je najdraže na praznom prostoru izgraditi tipiziranu samoposlugu, s vlastitim parkiralištem koje je ograđeno žičanom ogradom. Prednosti su goleme: svaka takva podružnica je praktično identična drugoj, optimiziran je postupak dostave i prezentacije proizvoda, parkiralište je samo za mušterije, a ograda jamči da se po noći oko trgovine neće smucati nepoželjne osobe. I što je najvažnije: takva, obično montažna zgrada je – jeftina.

Ambicija povrh trgovine sagraditi i stanove donosi čitavo mnoštvo nevolja: nekom stanaru, makar mu je trgovina stanodavac, bi moglo pasti na pamet požaliti se na buku na primjer kod dostave robe. I stanari i njihovi gosti će također htjeti negdje parkirati svoj automobil, što će u nekim slučajevima nužno voditi potrebi izgradnje (kud i kamo skuplje) podzemne garaže. A što je najgore, podzemne garaže ostale mušterije jednostavno ne vole, mnogo im je draže ostaviti automobil pred ulazom u trgovinu. I naravno, prilikom gradnje se moraju poštivati posve drugi građevinski standardi. Sve u svemu, trošak takve kombinirane trgovine je praktično eksponencijalno veći nego za „običnu".

Korak po korak do „običnih" samoposluga

No njemački diskounteri ne vide drugog izlaza nego graditi još veće trgovine. Davno su prošla vremena kad su mušterije još iz tvorničkih kutija vadile kavu, ulje, šećer, konzerve i slične nepokvarljive proizvode i bile sretne da će na blagajni platiti koji pfennig (to je bilo još u davno vrijeme DM-a) manje nego u „običnoj" samoposluzi. Mušterijama često nije niti jasno, koliki je to logistički pothvat nuditi i robu gdje je svježina odlučujuća poput voća i povrća, svježeg mesa ili pekarskih proizvoda koje danas nude baš svi diskounteri.

Niti to nije dovoljno: isto tako pada i izvorno načelo diskountera od „tri dana". Prve takve „jeftine samoposluge" su imale strogo pravilo kako neki proizvod na polici smije biti najviše tri dana prije nego što bude prodan. Ako se ne proda, povlači se iz ponude. Ali diskounteri sve više teže „pobrati" mušterije koje inače idu u „normalne" samoposluge poput onih lanca Rewe ili Edeka s mnogo većim brojem proizvoda kojeg žele i oni nuditi. To znači da i Aldi Nord sada želi gotovo dvostruko veće trgovine nego što ih ima sad, od nekih 1.400 četvornih metara. A čak i prostora u urbanim područjima gdje bi onda bila samo ta trgovina jednostavno je gotovo nemoguće naći. Kombinacija trgovine i stambenog prostora je tu jedino rješenje.

Jer takvi planovi se sviđaju i gradskim čelnicima: grad Berlin je pozdravio ovu odluku Aldija Nord. Najavio je i kako će podržati takve inicijative tako da će rjeđe izdavati građevinske dozvole koje će se tražiti za zgrade namijenjene isključivo za trgovinu.

 

aš (agencije)