1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sanader: "Očekujem početak pregovora 17. ožujka"

Vid Mesarić14. ožujka 2005

Povjerenik Europske Unije za proširenje, Ollie Rehn, izjavio je jučer za švedski list Svenska Dagbladet da Hrvatska nije u potpunosti surađivala u nalaženju osumnjičenih za ratne zločine i da joj treba više vremena kako bi ispunila kriterije EU-a. Na tu je njegovu izjavu hrvatski premijer Sanader reagirao s velikom dozom optimizma, još jednom ponovivši kako vjeruje da će pregovori zaista početi 17. ožujka. Iz Zagreba se javio Vid Mesarić.

Hrvatski premijer optimističan glede početka pregovora
Hrvatski premijer optimističan glede početka pregovoraFoto: Ap

„Pregovori trebaju početi 17-og ovog mjeseca jer je Hrvatska to zaslužila, i ja ih očekujem“, ustvrdio je hrvatski premijer Ivo Sanader u razgovoru za današnji broj dnevnika Vjesnik, nastavljajući snažnu političku ofenzivu uoči konačnog očitovanja o datumu početka pregovora. Sander je pojasnio da Hrvatska „već danas živi Europu“ jer su u zemlji uspostavljeni standardi funkcioniranja demokracije i slobodnog tržišta, tolerancije različitosti, kulture dijaloga, vladavine prava te poštivanja ljudskih i manjinskih prava. Prema njegovu prijedlogu, koji je – napominje – inicijalno dobro prihvaćen – pregovori bi trebali početi uz uvođenje nekog mehanizma koji bi se nadzirala vjerodostojnost Hrvatske u njezinim akcijama. Očekivano se oglasila i Ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović koja je sa međunarodnog seminara „U susret euroatlantskim integracijama“, koji je proteklog vikenda održan u Dubrovniku, poručila da Vlada nije ni skeptična, ni optimistična, nego odlučna oko planiranog datuma početka pregovora. Grabar Kitarović polaže nade i u pismo odaslano predsjedatelju Vijeća ministara EU-a Asselbornu u kojem ga se izvještava o naporima koje Hrvatska poduzima. U tom dopisu zasigurno se nalazi i ocjena koju je na dubrovačkom seminaru iznijela ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt. Ona je ustvrdila da je suradnja s haškim tribunalom u posljednjih godinu dana potpuna, uz neke manje propuste, s obzirom na to da je od 626 zahtjeva, riješeno njih 625. Taj jedan koji nedostaje, slučaj je Ante Gotovine koji se, prema njezinim riječima – ne nalazi u Hrvatskoj. Škare Ožbolt smatra da je u pitanju „hrvatski paradoks“ jer se ponavlja neodlučnost međunarodne zajednice iz 90-ih koja je rezultirala agresijom, ratom i strašnim zločinima: «Sada se ponovno pojavljuje slučaj lutanja, dvojbi, pa i podjela unutar same Europske unije, treba li Hrvatska sad započeti s pregovorima ili je staviti da čeka i dalje dok srbija, Crna gora te Bosna i Hercegovina ne budu spremne.» - izjavila je Škare Ožbolt, te dodala da bi odgoda početka pregovora ojačala protueuropske glasove u Hrvatskoj što bi situaciju učinilo još složenijom.