Uoči susreta Sanader-Pahor u Mokricama pozicije su potpuno jasne. Slovenija inzistira na medijaciji, odnosno Ahtisarijevom posredovanju kako bi se granica dogovorila političkom voljom, na temelju "pravednosti, a ne prava". Hrvatska pak smatra kako se sporno međudržavno razgraničenje treba uskladiti s međunarodnim pravnim aktima i deklaracijama pred međunarodnim sudskim institucijama.

Potpora europskih parlamentaraca Hrvatskoj

Sanader je nakon susreta s izaslanstvom Europskog parlamenta izjavio kako ne očekuje razrješenje krize, a na sastanak odlazi s dvije teze: "Prva, da se pregovori moraju odvojiti od otvorenog bilateralnog pitanja, a iznijet ću da smo 2004. godine mi, i to ne smatram našom slabošću, da smo dali punu potporu Sloveniji." Ponovio je kako Hrvatska susjedima, Bosni i Hercegovini te Srbiji neće praviti probleme na putu u NATO i Europsku uniju.

Sanader na sastanak s Pahorom dolazi s nedvosmislenom potporom izaslanstva Europskog parlamenta kako se neriješeno granično pitanje ne može uvlačiti u pregovore o proširenju Unije. Zastupnici, koji inače pripadaju različitim stranačkim grupacijama, u razgovoru s predsjednikom Stjepanom Mesićem, istaknuli su kako u toj instituciji vlada snažna potpora članstvu Hrvatske u EU-u jer drže da će njezin ulazak u europsku obitelj dati novu vrijednost i samoj Uniji.

"Mi znamo gdje je granična crta"

Potporu Sanaderu dali su i župani šest županija koje graniče sa Slovenijom: varaždinske, međimurske, krapinsko-zagorske, zagrebačke, karlovačke i istarske. Odbili su mogućnost da se dobrosusjedski odnosi kupuju teritorijem, a varaždinski župan Zvonimir Sabati poslao je poruku slovenskoj javnosti kako je Hrvatska i dalje voljna održavati i razvijati dobre međususjedske odnose, "ali jednako tako želimo i da se sva eventualna, otvorena pa i granična pitanja, u ovom trenutku rješavaju pred međunarodnim sudom".

Istarski župan Ivan Jakovčić je naglasio: "Mi znamo točno gdje je granična crta. Mi koji živimo uz granicu, mi to znamo. Očito, ta mitomanija, koja je stvorena negdje, Bog zna gdje u slovenskom političkom tijelu, danas je dovela Sloveniju u tu situaciju da je, na neki način, protiv NATO članica, protiv Europske unije."

Rezultat i dalje neizvjestan

Inače, slovenska politika i javnost ne očekuju neki veliki napredak od susreta u Mokricama - tek otvaranje dijaloga između dviju država.

Hrvatski analitičari pak smatraju kako si je slovenski parlament zabio autogol glede medijacije, donoseći zaključak prema kojemu su i cijela Savudrijska vala i sve sporne granične točke pod slovenskom ingerencijom. Za Hrvatsku je, podsjetimo, posredovanje prihvatljivo, ali samo kao sredstvo za postizanje dogovora oko pravnog okvira za rješavanje graničnih dvojbi.