1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sankcije EU-a protiv Bjelorusije

25. svibnja 2021

Čelnici EU-a su složni da će Bjelorusiji biti pooštrene sankcije zbog „ugrožavanja zračnog prometa“. Koje točno sankcije će biti uvedene, na tome se još radi kako bi i pogodile vrhušku u Minsku.

EU je posve složna kako je postupak Bjelorusije - neprihvatljiv
Foto: Yves Herman/AP Pictures/picture alliance

Zahtjev predsjednicima država ili vlada EU-a i njihovim suradnicima pred sastanak u dvorani za sastanke u zgradi Europe sigurnoj od prisluškivanja je bio konspirativan: svi mobiteli trebaju biti predani službi za sigurnost ili barem potpuno isključeni. U raspravi što učiniti s Bjelorusijom ne smije iz dvorane izaći nikakva informacija - što se inače prilično često događa.

Zahtjev Charlesa Michela svjedoči o dramatičnosti trenutka i značenju zaključaka ovog sastanka. Tek na kraju ovog tajnog sastanka je objavljena zajednička izjava Europske unije kao potpuna složna reakcija na prisilno slijetanje irskog putničkog zrakoplova u Minsk ove nedjelje i uhićenje jednog protivnika tamošnjeg režima i njegove partnerice.

Kod večere su čelnici EU-a  prihvatili čitav popis različitih opcija za sankcije na kojima još treba poraditi Europska komisija i ministarska vijeća članica kako bi onda i formalno stupile na snagu. Osim sankcija, zajednički zahtjev EU-a jest trenutno puštanje na slobodu uhićenog novinara Romana Protaseviča i njegove ruske partnerice Sofije Sapege. Na društvenoj mreži se pojavio video u kojem on objavljuje kako se nalazi u istražnom zatvoru - kako je ta snimka nastala, za sad je nejasno. Ali EU je već i prije od vlade u Minsku zahtijevao puštanje na slobodu zatočenih prosvjednika u toj zemlji - bez ikakvih rezultata.

Kratko prije nego što je zrakoplov Ryanaira već trebao napustiti zračni prostor Bjelorusije, prisiljen je na sletanje u Minsku. Već i kad se vidi gdje je bio avion, jasno je da tu nije riječ o nekakvoj "bombi", nego o novinaru kojeg je diktator htio u zatvoru.

Neće biti više letova preko i za Bjelorusiju

Europska unija - kako piše - „najoštrije“ osuđuje prisilno slijetanje aviona Ryanaira koji je prolazio kroz zračni prostor Bjelorusije na putu iz Atene u Vilnius. Tim činom se „ugrožava sigurnost zračnog prometa“ i traži se od Međunarodnog ureda za zračni promet da ispita ovaj „besprimjeran i neprihvatljiv postupak“. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tu govori čak o „otmici“ i „do neba vrištećoj nepravdi“, poljski premijer Mateusz Morawiecki optužuje Bjelorusiju za „državni terorizam“, a njemačka kancelarka Merkel smatra da je razlog slanja vojnih aviona da prisile putnički avion na slijetanje „potpuno nevjerodostojan“.

Bjeloruske službe su taj čin opravdale tvrdnjom kako se u avionu nalazi bomba koja bi trebala eksplodirati u njezinom zračnom prostoru. Nakon slijetanja bomba nije nađena, ali su uhićeni bjeloruski novinar i njegova prijateljica. „Time je došao kraj za doba retorike“, smatra predsjednik Litve Gitanes Nauseda.

EU zbog toga u svakom slučaju zabranjuje zrakoplovima bjeloruske kompanije Belavia korištenje zračnih luka u bilo kojoj od 27 članica Unije. Ona inače nudi letove iz Amsterdama, Barcelone, Stockholma i Bruxellesa ne samo za Minsk, nego i u druge destinacije Središnje Azije i Rusije. Isto tako, europskim zračnim prijevoznicima se nalaže da izbjegavaju zračni prostor Bjelorusije. To će europske kompanije koštati goriva i vremena za letove, ali tako i Bjelorusija gubi pristojbe od korištenja njezinog zračnog prostora.

To je jasno samo po sebi: zrakoplovi kompanije Belavia su nepoželjni u zračnim lukama bilo gdje u Europskoj unijiFoto: DW/P. Bykowski

„Ciljane" sankcije protiv gospodarskih grana

EU također širi popis bliskih suradnika bjeloruskog diktatora Lukašenka kojima se zabranjuje ulazak u EU i kojima će biti zamrznuta imovina u Unijiako je posjeduju. Na tom popisu je već osamdesetak osoba još od nasilnog gušenja prosvjeda u Bjelorusiji i progona tamošnje oporbe.

Novina je da EU sad želi uvesti i „ciljane“ sankcije protiv određenih gospodarskih grana. EU je drugi po veličini trgovinski partner Bjelorusije s volumenom od oko 11 milijardi eura godišnje. To zapravo nije osobito mnogo, jer Bjelorusija izvozi u EU prije svega drvo i drvenu građu, građevinski materijal i kemikalije. Uvozi opremu i strojeve, prije svega iz Njemačke. EU naravno uvijek mora provjeriti učinak mogućih sankcija i koga će one pogoditi: elitu Bjelorusije ili tamošnje stanovništvo, objašnjava jedan diplomat EU-a prije savjetovanja.

SAD je već uveo širok spektar sankcija protiv Bjelorusije, ali EU je dosad oklijevao. Pogotovo u takozvanoj „nuklearnoj opciji“ u kojoj bi se ta zemlja isključila iz bankovnog prometa Swift - o tome se među čelnicima EU-a nije niti raspravljalo. To je drastična mjera kakvu je SAD nametnuo protiv Irana i kojom se tako praktično onemogućuje bilo kakvo međunarodno poslovanje.

EU na papiru jest drugi po veličini trgovinski partner Bjelorusije, ali volumen zapravo nije osobito velik. Jer ta zemlja već odavno ne uživa nikakve povlastice u gospodarskoj suradnji s EUFoto: Viktor Drachev/Sputnik/picture alliance

Nema mnogo mjera na raspolaganju

Kako se čini, Bjelorusiji će i dalje biti moguće koristiti luku Klaipedu u Litvi koja joj je jedini i najbliži izlaz na more. EU će i dalje biti aktivan u Bjelorusiji u nekim projektima kao što je gradnja autoceste, studentskoj razmjeni ili u olakšicama u dodjeli viza. Ali novog novca iz Bruxellesa za ulaganja u Bjelorusiju za sad više neće biti. „Već postoji gospodarski program u volumenu od tri milijarde eura, ali on će biti suspendiran sve dok se Bjelorusija ne počne pridržavati demokratskih normi“, izjavila je Ursula von der Leyen.

Kad je riječ o carinama za robu i usluge iz Bjelorusije, „tu se zapravo nema što više učiniti“, objašnjava jedan europski diplomat. Na njezine proizvode se već plaća puna carina jer je ona i u carinskoj uniji s Rusijom. Nikakve povlastice nema jer nije niti članica Svjetske trgovinske organizacije, a status „povlaštenog partnera" EU-a Bjelorusija je izgubila još daleke 2007.

Glavni problem je opet - Rusija

Europskim čelnicima je potpuno jasno kako je Bjelorusiji glavni i najvažniji partner - i politički i na svaki drugi način - Rusija i kako svaka mjera protiv Bjelorusije, već po „zakonu spojenih posuda“ znači i zaoštrenje odnosa prema Moskvi. Zato je sad još važnije za EU definirati jasnu strategiju prema Rusiji. Odnosi prema toj zemlji su već na samom dnu još od okupacije Krima, sukoba u Ukrajini i atentata na ruske pripadnike oporbe u EU-u. I ruski ministar vanjskih poslova Lavrov u dogledno vrijeme namjerava ignorirati Europsku uniju.

Mada se i prema Putinu Lukašenko ponekad ponaša "kao da razmišlja svojom glavom", jasno je kako je njegov glavni partner bio i ostao vladar KremljaFoto: Alexander Zemlianichenko/AP Photo/picture alliance

Načelno, europski čelnici se i dalje žele držati plana od pet točaka koje bi bile preduvjet poboljšanja odnosa. One sežu od zahtjeva Moskvi da se potpuno pridržava sporazuma iz Minska za mir u Ukrajini, jačanja europske obrane protiv virtualnih ili realnih prijetnji iz Rusije, poboljšanja odnosa prema susjednim državama Rusije, selektivne suradnje u samo određenim sektorima kao što je energetika, borbe protiv terorizma i istraživanja svemira pa do boljeg odnosa prema institucijama civilnog društva EU-a i Rusije. Sve je to dogovoreno još 2016., ali se u tome nije daleko odmaklo.

Europskoj uniji zapravo i dalje ostaje nada kako će netko drugi - opet Amerika „probiti led“ koji vlada u odnosima prema Moskvi. Prije svega su velika očekivanja od mogućeg susreta novog američkog predsjednika Joea Bidena s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Na njemu se radi, ali i tu ne treba imati velikih iluzija: čak je i veleposlanik Rusije u SAD-u pozvan u domovinu „na konzultacije“ i nema nekih znakova kako bi i taj mogući susret bio pretjerano srdačan. No već bi bio veliki korak i da odnosi Rusije prema Zapadu barem prestanu biti sve lošiji.

 

Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.